Nobelova nagrada Doris Lessing

Nobelova nagrada Doris Lessing

Švedska Ovogodišnji Nobel za književnost dodijeljen je britanskoj autorici Doris Lessing, koju je Švedska akademija opisala kao spisateljicu koja »sa skepsom, strašću i vizionarskom snagom preispituje rastrganu civilizaciju.«

Osamdeset sedmogodišnja autorica desetljećima je bila među favoritima za nagradu, pa je i tajnik Akademije Horace Engdahl rekao kako je »ovo jedna od najdublje promišljenih odluka koje smo ikada donijeli.« Rođena u britanskoj vojnoj obitelji u Iranu 1919, Doris Lessing odrasla je u Južnoj Rodeziji, današnjem Zimbabveu. Kao spisateljica debitirala je 1950. s The Grass is Singing o odnosu bijele farmerove žene i crnoga sluge. Pravi je proboj doživjela 1962. s The Golden Notebook, koja je postala ključna knjiga feminističkog pokreta. Angažirala se protiv nuklearnog naoružanja, kolonijalizma, rasizma i apartheida u Južnoafričkoj Republici, a članstvo u britanskoj Komunističkoj partiji anulirala je nakon gušenja mađarskog ustanka 1956. Najstarija dobitnica, Doris Lessing ujedno je i jedanaesta žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost od prve dodjele 1901. Nagrada je dotirana s 1,1 milijuna eura i bit će joj predana na svečanosti 10. prosinca. Prošle godine nagradu je dobio turski pisac Orhan Pamuk.

Booker za Anne Enright

Velika Britanija Irska spisateljica Anne Enright dobila je čuvenu književnu nagradu Man Booker za roman The Gathering.

Kako stoji u obrazloženju žirija, 45–godišnja autorica napisala je »snažnu, neugodnu i gnjevnu knjigu«. The Gathering govori o obitelji s desetoro djece, koja se, nakon samoubojstva jednog od sinova, suočava s vlastitom prošlošću. Enright, rođena u Dublinu, do sada je objavila tri romana, kratke priče i jednu knjigu o majčinstvu. Dobitnica je više književnih nagrada, među njima nagrade Rooney za irsku književnost za The Portable Virgin. U utrci za nagradu Booker prestigla je favorite Iana McEwana, koji je u konkurenciji bio s romanom On Chesil Beach i novozelandskog autora Lloyda Jonesa s Mister Pip. Nagrada Booker, vrijedna 50.000 funti, dodjeljuje se od 1969. godine piscima iz Velike Britanije, Irske i Commonwealtha.

Nagrada za njemačku književnost Juliji Franck

Njemačka Za roman Die Mittagsfrau, 37–godišnja autorica Julia Frank dobila je Njemačku književnu nagradu 2007.

Autorica u romanu portretira njemačko–židovsku obitelj u kontekstu dvaju svjetskih ratova, a u priču je uplela i dijelove povijesti vlastite obitelji. Uz Juliju Franck u užem izboru za nagradu bili su Thomas Glavinic (Das bin doch ich), Katja Lange–Müller (Böse Schafe), Michael Köhlmeier (Abendland), Thomas von Steinaecker (Wallner beginnt zu fliegen) i Martin Mosebach (Der Mond und das Mädchen). Nagradu, vrijednu 37.500 eura, dodjeljuje Burzovni savez njemačkih knjižara uoči otvaranja frankfurtskoga sajma knjige najboljem romanu na njemačkom objavljenom u tekućoj godini. Nagrada, predana treći put, koncipirana je kao njemačka verzija nagrade Booker ili Prix Goncourt.

Umro Walter Kempowski

Njemačka Jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih pisaca, Walter Kempowski, umro je nakon duge bolesti u 78. godini u Rotenburgu.

Kempowski je rođen 1929. u Rostocku, a tri godine nakon kraja rata uhićen je zbog navodnoga doušništva, nakon čega je proveo osam godina u istočnonjemačkom zatvoru u Bautzenu. Poznat po djelima Tadellöser & Wolff i Deutsche Chronik, Kempowski se smatra preciznim kroničarem njemačke povijesti. Mamutsko djelo Echolot, na kojemu je radio 26 godina na osnovi spisa, sjećanja, dnevnika i pisama, rasvjetljava vrijeme Drugoga svjetskog rata. Posljednja knjiga izašla mu je 2006, roman Alles umsonst, o bijegu Nijemaca pred Crvenom armijom u ratnoj zimi 1945. Osim brojnih književnih nagrada, Kempowski je 1996. primio i Njemački orden za zasluge.

Umro kurdski autor Uzun

Turska Mehmed Uzun, koji se smatra osnivačem suvremene kurdske književnosti, umro je u turskom Diyarbakiru, kamo se preklani vratio iz egzila.

Uzun je rođen 1953. u kurdskoj provinciji Sanliurfa, a u Švedsku je emigrirao 1977. U Turskoj je zbog niza knjiga protiv autora vođeno više sudskih postupaka. Mehmed Uzun autor je sedam romana i jedne zbirke pjesama na kurdskom jeziku, a cijeli je život proveo između dvije fronte: s jedne su ga strane osuđivali turski nacionalisti, jer se nije htio deklarirati kao Turčin, ali nije uživao ni simpatije organizacije Radnička stranka Kurdistana (PKK), oštro kritizirajući uporabu sile.

Iva Krtalić Muiesan