Multidisciplinarnost

»Anali hrvatskog politološkog društva 2006«, gl. ur. Zdravko Petak, god. 3, Hrvatsko politološko društvo, Zagreb, 2007.

»Anali« su godišnji časopis koji izdaje politološko društvo i u kojem se nalazi velik broj politoloških radova na više od petsto stranica, čime zaslužuje pozornost zainteresirana čitateljstva, koje u njemu može naći širok spektar suvremenih tema. Ovogodišnji svezak donosi čak šest tematskih cjelina i nekoliko zasebnih studija tako da se u njemu može naći za svakoga ponešto: tematski blok o komparativnoj politici i polupredsjedničkim sustavima bit će ponajprije zanimljiv politolozima, cjelina o europskoj demokraciji i europskom ustavu također i pravnicima, tekstovi o nacionalnom identitetu, euroskepticizmu i demokraciji sociolozima, neke od zasebnih studija filozofima, dok bi blok o Europskoj Uniji i medijskom komuniciranju mogao koristiti i onima koji su zainteresirani za komunikacijsku teoriju. Multidisciplinarnost ovdje stoga nije negativna odlika ili ozloglašeno svaštarenje, nego očito svijest o tome da je danas nemoguće izbjeći prožimanje nekoliko različitih područja. Jer, kao što je poznato, politologija se više ne može zamisliti bez nekog oblika proučavanja komunikacijskih znanosti, a i druga polja društvenih znanosti ulaze u srodne veze (sociologija i ekonomija, povijest i filozofija...). Dakle, krenimo redom. Časopis u uvodnom dijelu donosi rad njemačkog autora Wolfganga Merkela o brzoj konsolidaciji demokracije u srednjoistočnoj Europi, zanimljiv stoga što propituje razloge zbog čega je u većini postkomunističkih zemalja privredna i politička transformacija protekla brzo i relativno bezbolno. Tekst Mirjane Kasapović također je zanimljiv u kontekstu političkog stanja u Istočnoj Europi jer autorica analizira teorijske i metodološke probleme komparativnih istraživanja polupredsjedničkih sustava u tom dijelu Europe, odnosno njihovu veliku sličnost, a o istoj temi pišu i Davor Boban te Tomislav Bonić.

Tematski blok o europskom sustavu pravna je i politološka analiza trenutnog stanja u Europskoj Uniji s obzirom na neuspjeh sadašnjeg ustava, demokraciju i perspektive, pri čemu se ističe rad Edgara Grandea, koji govori o nedostatku vizije upravljanja Europskom Unijom, strukturalnoj krizi u kojoj se sada nalazi te o predloženom kozmopolitizmu kojim bi se ponovno pokušala naći toliko potrebna vizija, euroskepticima usprkos. Na tu temu nadovezuje se i temat o europeizaciji i javnim politikama, kako zbog sraza nacionalnih politika i unificirajućih pravila Europske Unije, tako i zbog rastućeg euroskepticizma ne samo u Hrvatskoj (kao što empirijski pokazuje Nebojša Blanuša u svom radu) nego i u mnogim starim i novim članicama Unije (o čemu govori i Lars Johannsen u članku o implementacijskom kapacitetu javnih uprava u nekim novim članicama). U bloku o medijskom komuniciranju i e-vladavini nalaze se dva aktualna priloga: jednomu je autor Božo Skoko, u kojem se statistički donose rezultati istraživanja o stajalištima hrvatskih građana o Europskoj Uniji, odnosno drastičnu padu potpore u posljednjih nekoliko godina, a u drugom je riječ o studiji slučaja upravljanja javnim sektorom i elementima e-upravljanja u Sloveniji autora Uroša Pinteriča. U »Analima« se još nalaze i četiri studije iz područja geopolitike, filozofije i sociologije, razni izvještaji o radu Politološkog društva u protekloj godini kao i nekoliko kratkih prikaza novijih izdanja u Hrvatskoj. Treba napomenuti i to da je većina radova u časopisu nastala kao rezultat istraživanja odnosno znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti pa je stoga njihovo objavljivanje u određenom smislu već unaprijed osigurano. »Anali« su časopis koji, kao što i samo ime kaže, donosi godišnji presjek znanstvenog bavljenja politološkim temama u Hrvatskoj i u njemu se može steći manje-više precizna slika o tome koje su teme protekle godine bile u središtu znanstvenog istraživanja, pri čemu bi ovdje trebalo istaknuti barem dvije koje će i iduće godine posve sigurno biti vrlo aktualne: riječ je o percepciji Europske Unije u hrvatskoj javnosti i europeizaciji nacionalnih politika.

Tonči Valentić