Ispravljeni nemar

Ispravljeni nemar

Zbornik, s čijim se pripremama već započelo, sadržavat će uz radove izrečene na skupu i bibliografiju Šime Ljubića te literaturu o njemu, a time će se uzvratiti dug poznavanju zaslužnoga svestranog hrvatskog znanstvenika

U Zadru i Starom Gradu (na Hvaru) od 3. do 6. listopada 2007. održan je Međunarodni znanstveni skup o Šimi Ljubiću (1822–1896), književnom povjesničaru, historiografu, arheologu, numizmatičaru i etnologu s temeljnom nakanom da se valorizira njegov prinos hrvatskoj kulturi i znanosti.

Organizatori su skupa o Šimi Ljubiću Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori filozofski fakulteti iz Osijeka, Rijeke i Zagreba, Hrvatsko filološko društvo iz Zadra i Zagreba, Matica hrvatska Varaždin i Sveučilište u Zadru. Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Skup je okupio četrdesetak sudionika, među kojima i one iz Sjedinjenih Država, Ukrajine, Austrije i Italije. Prvu sjednicu održanu u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru otvorio je predsjednik Organizacijskoga odbora prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, koji je istaknuo kako je skup o Šimi Ljubiću jedanaesti u nizu znanstvenih skupova u okviru projekta Hrvatski književni povjesničari. Kao izaslanik predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Milana Moguša nazočne je pozdravio akademik Radoslav Katičić, koji je istaknuo kako Akademija ima razloga biti pokrovitelj skupu jer će na taj način biti ispravljen nemar prema njezinu zaboravljenom članu Šimi Ljubiću. Radoslav Katičić održao je prvo izlaganje, Široki istraživački zahvat Šime Ljubića, u kojem je obrazložio dva razloga zbog kojih je Šime Ljubić danas nepoznat. Jedan je širina njegovih interesa (poznato je da je bio djelatnik hrvatskoga narodnoga preporoda, »zaorao je duboke brazde« kao povjesničar književnosti, bio istraživač arhiva, izdavač isprava, povjesničar, arheolog i numizmatičar), koji u današnjem poimanju znanstvenih disciplina nadilazi naše poznavanje. A drugi je razlog što tu veličinu danas teško razabiremo taj što su ubrzo nakon njega dolazili drugi, koji su se nadograđivali na nj te tako izgrađivali bolje i trajnije i ostajali u svijesti mnogih, istaknuo je Katičić. O Ljubićevu mjestu u povijesti hrvatske historiografije, njegovoj metodi »koja nije slijedila suvremena dostignuća europske i hrvatske historiografije«, snažnu osjećaju identiteta i zavičajnoj pripadnosti moglo se čuti iz izlaganja akademika Nikše Stančića. Tihomil Maštrović govorio je o Ljubićevoj suradnji u »Zori dalmatinskoj« i njegovim vezama sa Zadrom. Jezik Ljubićeva Ogledala jugoslavjanskoga analizirala je prof. dr. sc. Sanda Ham u suradnji s znanstvenom novakinjom Jadrankom Mlikotom. Zapaženo je izlaganje i mr. sc. Matea Bratanića, koji analizira Ljubićevu rukopisnu raspravu Relazioni della storia colle altre scienze e relativo metodo d’insegnamento nelle scuole. Dr. sc. Sanja Majer–Bobetko govorila je o glazbenohistoriografskim Ljubićevim prinosima, napose u njegovu leksikonu Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia te u Ogledalu. Šime Ljubić, Kukuljević i pitanja ilirizma tema je izlaganja posljednjeg izlagača prof. dr. sc. Ivana Pederina u Zadru.

Skup je nastavio s radom u Ljubićevu rodnom mjestu Starom Gradu na Hvaru otkrivanjem spomen–ploče ispred njegova mauzoleja. Sudionici skupa razgledali su mauzolej i položili spomen–vijenac na Ljubićev grob i na Ljubićevu rodnu kuću.

Na drugoj sjednici – održanoj u četvrtak, 4. listopada 2007. – o Ljubićevu djelu Pregled hrvatske poviesti (1864) izlagao je akademik Tomislav Raukar. O pojedinim segmentima Ljubićeve književne povijesti Ogledala književne poviesti jugoslavjanske (I. dio 1864, II. dio 1869) moglo se čuti iz referata: prof. dr. sc. Vinka Brešića, doc. dr. sc. Ines Srdoč Konestra, dr. sc. Andreje Sapunar Knežević, dr. sc. Antuna Paveškovića, mr. sc. Ernesta Fišera, doc. dr. sc. Vande Babić i prof. dr. sc. Zlate Šundalić. Jezik Ljubićeva Ogledala analizirale su prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić i prof. dr. sc. Vlasta Rišner. O recepciji Ljubića u talijanskoj leksikografiji izlagala je doc. dr. sc. Valnea Delbianco. Na skupu je također naglašeno kako je Šime Ljubić bio i arheolog, o čemu je referirao prof. Nikša Petrić. Posve zanimljiv osvrt o Ljubićevu kampanilizmu iznio je prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak. Druga sjednica završila je muzikološkim izlaganjem dr. sc. Gorane Doliner.

U poslijepodnevnim satima Radoslav Katičić i Tihomil Maštrović, glavni urednik edicije Hrvatski književni povjesničari, predstavili su dvosveščani Zbornik o Vatroslavu Jagiću, koji je rezultat Međunarodnoga znanstvenog skupa održana 1. listopada 2005. u Beču i od 13. do 15. listopada 2005. u Varaždinu. U prvoj knjizi doneseni su znanstveni i stručni radovi sa spomenutoga skupa, a u drugoj se donosi bibliografija Vatroslava Jagića, literatura o njemu te popis Jagićeve ostavštine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Istodobno je predstavljena i Bibliografija hrvatski književni povjesničari (1983) – 1997 – 2007, koju je priredila Martina Ćavar, a u njoj je bibliografija radova objavljenih u prvih deset znanstvenih zbornika u nizu Hrvatski književni povjesničari s popratnim autorskim i predmetnim kazalom.

Radni dio nastavljen je trećom sjednicom u petak, 5. listopada 2007. Mr. sc. Persida Lazarević Di Giacomo prikazala je negativno recenzirane Spomenike o Šćepanu Malom Šime Ljubića. O djelovanju Šime Ljubića i Vatroslava Jagića i njihovim odnosima koji se iščitavaju iz korespondencije koja se nalazi u zadarskom Arhivu progovorio je doc. dr. sc. Robert Bacalja. Priopćenje o onodobnoj, ali i današnjoj recepciji Ljubićevih ostvaraja iz polja književne povijesti, leksikografije, historiografije, arheologije, numizmatike i arhivistike imala je Martina Ćavar. O Ljubićevu odnosu s Antunom Mažuranićem i njegovim riječkim godinama izlagala je prof. dr. sc. Diana Stolac. Usmenom književnosti u djelu Šime Ljubića pozabavile su se dr. sc. Hrvojka Mihanović–Salopek, doc. dr. Ružica Pšihistal i prof. dr. sc. Estela Banov–Depope. O etnološkom pristupu Ljubića u imagologiji govorio je doc. dr. sc. Jevgenij Paščenko. Iz izlaganja Nikše Petrića moglo se čuti o značenju i utjecaju Petra Nisitea na Ljubića. Ana Batinić izlagala je o Ljubićevim prilozima u »Nevenu«, »Viencu« i »Obzoru«. Skup je obogaćen i izlaganjem o vili s mauzolejom Šime Ljubića arhitektice mr. sc. Ane Šverko (u suautorstvu s Androm Krstulovićem), koje je popraćeno i slikovnim prilozima. Radni dio završio je sažetkom Radoslava Katičića o svim izloženim temama, koji je istaknuo da je skup bio plodonosan, a vrijednost će njegova biti još i veća kada bude objavljen Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik, s čijim se pripremama već započelo, sadržavat će uz radove izrečene na skupu i bibliografiju Šime Ljubića te literaturu o njemu, a time će se uzvratiti dug poznavanju zaslužnoga svestranog hrvatskog znanstvenika.

Martina Ćavar