Biškupićev govor na Općoj skupštini UNESCO-a

Pariz, 16. listopada U sjedištu UNESCO-a u Parizu 16. listopada započela je 34. opća skupština UNESCO-a, koja se održava svake dvije godine. Općoj skupštini prisustvuje izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno ministrom kulture Božom Biškupićem, koji je 19. listopada održao govor na plenarnom dijelu Opće skupštine. U obraćanju mnogobrojnim visokim gostima Opće skupštine i veleposlanicima 193 zemlje članice UNESCO-a rekao je da Hrvatska podupire reforme UNESCO-a kao i normativan rad te organizacije. Istaknuo je važnost koju Hrvatska pridaje radu UNESCO-a na Konvencijama te istaknuo aktivnu ulogu hrvatskih predstavnika na samoj izradi ovih važnih međunarodnih dokumenata. Ministar Biškupić podsjetio je da je Hrvatska istaknula kandidaturu Starogradskog polja na Hvaru za Listu svjetske kulturne baštine kao i kandidaturu Lonjskog polja za mješovito dobro. Kao treća potpisnica Konvencije za zaštitu podvodne arheologije Hrvatska se obvezala promicati i štititi podvodnu baštinu te je s tom svrhom osnovan Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru. Na ovogodišnjem 177. izvršnom odboru prihvaćen je zahtjev Hrvatske da se ta ustanova proglasi centrom II. kategorije pod okriljem UNESCO-a te se od OS očekuje da će taj prijedlog i prihvatiti.

Radu ovogodišnje OS prisustvuje više od osamdeset ministara te više predsjednika država. Rad OS podijeljen je u nekoliko segmenata koji se odnose na obrazovanje, kulturu, prirodne i društvene znanosti i komunikacije i informacije te izvješća o vlastitom radu te međunarodne organizacije. Bit će priređena i dva ministarska okrugla stola: o obrazovanju i ekonomskom razvoju te o znanosti i održivom razvoju, kojima će prisustvovati hrvatski stručnjaci i znanstvenici. Opća skupština završava s radom 3. studenoga.

Otvoren obnovljeni dvorac Veliki Tabor

Desinić, 18. listopada Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je u nazočnosti nekoliko stotina muzealaca, kulturnih i javnih djelatnika obnovljeni dvorac Veliki Tabor, na brežuljku pokraj mjesta Desinića, u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Nakon više desetljeća istraživanja koje su proveli Muzeji Hrvatskog zagorja i Hrvatski restauratorski zavod, za posjetitelje su otvoreni novouređeni ulazni trijem, galerije i obnovljena peterokutna kula. Otvorena je i izložba Veliki Tabor u svjetlu otkrića, koja će biti priprema za budući stalni postav u peterokutnoj kuli dvorca s obzirom na to da donosi obilje materijala i podataka vezanih uz povijest izgradnje i pregradnju dvorca.

Ministarstvo kulture u obnovu Velikog Tabora uložilo je do sada 35 milijuna kuna, a najveći dio obnove i zaštite obavljen je u protekle dvije godine. Radove na obnovi Velikog Tabora vodila je arhitektica Blanda Matica, autorica koncepcije stalnog postava Muzeja je Goranka Horjan. Dizajn postava potpisuje dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Osim predmeta iz dvorca, u stalnom postavu dvorca bit će i djela, odnosno građa, iz Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskoga povijesnog muzeja i Hrvatskog državnog arhiva.

Gjalski Sanji Lovrenčić

Zabok, 18. listopada Književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić dobitnica je ovogodišnje Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za djelo U potrazi za Ivanom u nakladi Autorske kuće iz Zagreba. Autorica je knjigu pisala uz posebnu novčanu stipendiju Ministarstva kulture za istraživanje. »U potrazi za Ivanom knjiga je pisana vješto i dopadljivo. Iako se o životu i djelu Ivane Brlić Mažuranić podosta zna, Sanja Lovrenčić odlučila se za vrlo zahtjevan pristup. Naime, njoj je pošlo za rukom ono najteže: pisati uvjerljivo i jednostavno«, istaknuo je Antun Pavešković, predsjednik prosudbenoga povjerenstva za dodjelu te vrijedne nagrade.

Usvojeno izvješće 54. i koncept 55. festivala u Puli

Zagreb, 16. listopada Vijeće Festivala igranog filma u Puli na sjednici održanoj u Ministarstvu kulture pod predsjedanjem ministra kulture Bože Biškupića jednoglasno je prihvatilo izvješće o 54. festivalu koje su podnijeli ravnateljica Zdenka Višković-Vukić i umjetnički ravnatelj Zlatko Vidačković. U raspravi o izvješću članovi Vijeća pohvalili su organizaciju, tehniku, atmosferu, programsku koncepciju i izbor filmova. Posebno je istaknuto povećanje broja prodanih ulaznica za projekcije u Areni od 112 posto te utrostručen broj posjetitelja na međunarodnom programu Europolis-Meridijani, koji se ove godine održavao na Kaštelu i u Circolu u trodnevnom pretprogramu Festivala. Jednoglasno je prihvaćeno i financijsko izvješće o pozitivnom poslovanju ovogodišnjeg Festivala te naglašeno da je Grad Pula osigurao dodatnih 1,6 milijuna kuna za sva dugovanja od 50. do 53. festivala.

Festivalsko vijeće također je usvojilo programsku koncepciju 55. festivala, koji će se održati od 19. do 26. srpnja 2008, s pretprogramom od 12. do 18. srpnja. U večernjem pretprogramu na Kaštelu bit će pretpremijerno prikazano sedam najatraktivnijih filmova iz programa Europolis-Meridijani, čijih će svih četrnaest filmova biti prikazano u poslijepodnevnim terminima tijekom Festivala. Već su poznati i prvi filmovi u tom međunarodnom programu, redom ostvarenja istaknutih europskih redatelja: Prazne boce Jana Sveráka, Djevojka presječena na pola Claudea Chabrola i Nepoznata Giuseppea Tornatorea.

U okviru programa Vremeplov bit će u povodu 55. obljetnice Festivala prikazani pobjednik prvog Festivala, film Vesna Františeka Čapa, i prvi hrvatski film prikazan na Festivalu, Koncert Branka Belana.

Otvoren Mjesec hrvatske knjige

Karlovac, 15. listopada Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je u Karlovcu Gradsku knjižnicu Ivan Goran Kovačić i Mjesec hrvatske knjige, koji se ove godine održava petnaesti put, a posvećen je Mariji Jurić Zagorki. Otvorenju Knjižnice, u čiju je nadogradnju s uređenjem utrošeno 19 milijuna kuna, prisustvovali su ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, mnogobrojni knjižničarski djelatnici iz cijele Hrvatske te uglednici Karlovca i Karlovačke županije.

Otvarajući Knjižnicu, Biškupić je rekao da je ponosan što je Ministarstvo kulture sudjelovalo u nadogradnji sa 7,5 milijuna kuna, jer je riječ o knjižnici s 200.000 svezaka i 11.000 korisnika te četrdeset zaposlenih. To je središnja knjižnica za slovensku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, a njezin glazbeni odjel po fondu audiozapisa i broju korisnika drugi je u Hrvatskoj. Knjižnica raspolaže suvremenim Bibliobusom za opskrbljivanje 38 stalnih stajališta, dječjim odjelom s igraonicom i pozornicom, bogatom Zavičajnom zbirkom, a sada i multimedijskom dvoranom te spomen-sobom istaknutim hrvatskim književnicima Karlovčanima Stjepanu i Slavku Mihaliću.

Kamov u njemačkom časopisu »Akzente«

Priča Žalost (1909) Janka Polića Kamova (Sušak, Rijeka, 1886 – Barcelona, 1910) tiskana je u časopisu »Akzente« (München), br. 4, kolovoz/2007, jednom od deset najuglednijih i najstarijih časopisa za književnost na njemačkom govornom području, koji neprekidno izlazi od 1954. godine. Glavni je urednik časopisa istaknuti književnik Michael Krüger, koji je svojim izvrsnim uredničkim intervencijama uspio »Akzentima« izboriti vrhunsku poziciju na području književnosti.

Objavljivanje kratke priče Žalost / Trauer doživljavamo kao još jednu potvrdu vrhunske kvalitete književnog opusa hrvatskoga književnika Janka Polića Kamova, čija su djela posljednjih desetak godina prevedena i tiskana u mnogim poznatim književnim časopisima kao i u njegovim autorskim knjigama u Americi, Italiji, Njemačkoj…

Autor je projekta Mladen Urem, ujedno i autor pogovora tiskana u časopisu pod naslovom Janko Polić Kamov und die europäische Avantgarde. Prijevod tog teksta i priče Žalost napravio je prevoditelj Igor Simonić.