Mjera čovjeka i krajolika

Mjera čovjeka i krajolika

Polazeći od vlastitih potreba stanovanja, a ne isključivo od zarade koja nameće imperativ što veće izgrađenosti površina i što jeftinijeg materijala, investitori su otvorili vrata kreativnosti arhitekta te je vrlo uspješna sinergija njihovih zajedničkih ideja postavila nove i bitno drukčije kriterije stanovanja u podsljemenskoj zoni

U ulici Gramača, u neposrednoj blizini šestinske crkve, u novoizgrađenoj urbanoj zoni koja se voli smatrati elitnom, a u čijoj su dosadašnjoj gradnji postojali vrlo niski estetski i urbanistički kriteriji, kao što je to slučaj sa čitavom podsljemenskom zonom, izrasla su dva objekta koja potpuno drukčije promišljaju odnos arhitekture i okoline.

Javori, borovi, kesteni i breze obgrljuju proplanak na kojem su investitori odlučili smjestiti dvije moderne građevine. Već prvi pogled na ta dva objekta ukazuje na novinu u načinu na koji se oblik i vanjski izgled kuća stapaju s okolišem. To je mladi arhitekt Marko Piljek, polazeći od stabala kao osnovnoga nadahnuća, ostvario superponiranjem čistih ploha od različitih prirodnih materijala. Pritom je odabrao lokalni sljemenski sivi kamen za zidove suterena, dimnjaka i vrta, drvo ariša tamnosmeđega tona za obloge ostalih vanjskih zidnih ploha koje u kombinaciji sa svijetlosmeđe lakiranom drvenom stolarijom podsjećaju na zasječene grane stabla, te naposljetku tirkiznozeleni patinirani bakar ravnih krovova kojim, poput krošnje koja natkriljuje stablo, natkriva kuće. Četveroetažni su objekti usklađeni s konfiguracijom terena s čijih prozora i terasa puca pogled na Medvedgrad i obronke Medvednice.

Prostorna organizacija komponirana je s trima stanovima po kući, dva jednoetažna u izravnom kontaktu s terenom te dvoetažni penthouse s pogledom na cijeli Zagreb. Stanovi u donjim dvjema etažama s prirodnim su okolišem spojeni zelenim terasama s vrlo lijepom hortikulturom. Gornji stanovi zahvaljujući ozelenjenim terasama nude mogućnost boravka na osunčanom dijelu ili u sjeni, što pokazuje da se tijekom razrade projekta pazilo na kretanje sunca tijekom dana te je budućim stanarima omogućeno naglašavanje dnevne svjetlosti i topline ili pak njihovo smanjivanje.

Iako različitih površina, stanove povezuje koncepcija otvorenog prostora s brojnim staklenim površinama, što stanarima pruža mogućnost slobodna organiziranja interijera u najrazličitijim kombinacijama. U dnevnom boravku svakog stana nalazi se moderan ostakljeni kamin, koji će prostoru snažno spojenu s prirodom zahvaljujući velikim prostorima dati dimenziju topline i sigurnosti. Kuhinje su s jedne strane povezane s blagovaonicama i dnevnim boravcima, a s druge u produžetku imaju gospodarski trakt (zasebne ostave i praonice). Istodobno, spavaonički dio svakoj spavaonici osigurava apsolutnu privatnost zahvaljujući zasebnim kupaonicama.

Polazeći od vlastitih potreba stanovanja, a ne isključivo od zarade koja nameće imperativ što veće izgrađenosti površina i što jeftinijeg materijala, investitori su otvorili vrata kreativnosti arhitekta te je vrlo uspješna sinergija njihovih zajedničkih ideja postavila nove i bitno drukčije kriterije stanovanja u podsljemenskoj zoni. Konačni rezultat spoj je modernih tendencija koje zagovaraju ekološki pristup gradnji te svojevrsne posvete pionirima organske arhitekture, napose Franku Llyodu Wrightu. Pritom ne možemo a da se ne prisjetimo mladenačkog oduševljenja organičkom arhitekturom velikana hrvatske moderne arhitekta Stjepana Planića i njegove tijesne suradnje s investitorima, što je stvorilo arhitekturu po mjeri čovjeka i krajolika. Nadajmo se da će grad i država u budućnosti pridonijeti kvalitetnijoj urbanoj slici kanalizirajući dio novca koji dobivaju od skupih lokacijskih i građevinskih dozvola te PDV–a, koji također uvjetuju cijenu stanova, u kupnju zemljišta (dok još slobodna ima) za javne potrebe kao što su škole i vrtići, uređenje širokih pločnika, biciklističkih staza, javnih parkinga, parkova i igrališta. Sve je to našim građanima potrebno, a ne može se ostvariti samo voljom arhitekata i investitora.

Anita Zlomislić