Čovjek, ključ uspjeha

Čovjek, ključ uspjeha

Ulaskom na domaće, malo tržište međunarodni hotelski brendovi otvaraju vrata međunarodnoj mreži različitih lojalnih gostiju više kupovne moći. Upozoriti treba da na primjeru Dubaija valja zadržati i poraditi na imidžu domaćih hotela koji bi se isticali po kvaliteti i dapače kotirali više nego strani brendovi

Jasno definirani ciljevi turističkog razvoja moraju u svakom pogledu biti početna točka u bilo kojem obliku turizma da bi on bio održiv. Postoje različiti pristupi i strategije razvoja koje se temelje na dvije ključne stvari – turističkom potencijalu te svjetskim turističkim trendovima. Na putu utvrđivanja ciljeva treba se usmjeriti na specifične ciljeve, kao što ističe i profesor Ante Dulčić (Upravljanje razvojem turizma, Zagreb 2001), što će biti tema i ovoga rada.

Turisti, gosti ili potrošači općenito postaju zahtjevniji i iskusniji, što rastom kupovne moći, što poboljšanim mogućnostima plaćanja odmora, a time i povećanjem broja kratkotrajnijih, ali i kvalitetnijih izleta uzrokovanih promjenama radne okoline. Povećana je zainteresiranost turista iz razvijenih zemalja. Hrvatska prati trendove, a baš zbog navedenih promjena u psihi potrošača stvaranjem trendova obogatio bi se toliko važan kvalitativni pokazatelj vrijednost za novac.

Potencijal se može i mora intenzivnije valorizirati u svrhu stvaranja prepoznatljivog i jedinstvenog identiteta turističke ponude Hrvatske, čime se povećava konkurentnost i olakšava pozicioniranje na tržištu. Stoga prilagođavanje dinamici razvoja i kvalitativnim zahtjevima tržišta (koji uključuju očuvanje oskudnih prirodnih i kulturnih resursa) putem definiranih ciljeva turizma i tržišnih niša postaje ključno. Svjetska turistička organizacija kaže: »Održivi razvoj turizma u obzir uzima potrebe današnjih turista i turističkih destinacija, no također štiti i poboljšava razvojni potencijal za budućnost. Svi se resursi smiju koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na turističkom tržištu.«

Vremenski okvir realizacije strateških ciljeva hrvatskoga turizma možemo vidjeti u dokumentu Ministarstva turizma Republike Hrvatske iz 2003. pod naslovom Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. Ovdje ćemo prokomentirati neke od najvažnijih točaka.

Uređenje vlasničkih odnosa i završetak privatizacije hotela neupitni je prioritet budući da restrukturiranje tog segmenta turističke ponude najviše pridonosi kvalitetnijem tržišnom pozicioniranju hrvatskog turizma. U to pripada poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta poticanjem dolaska privatnih investitora i njihova znanja. Moraju se otkloniti prepreke za postizanje tražene razine povrata na investicije. Kao primjer uspješna razvoja turizma, Dubai je stvorio izričito povoljnu investicijsku klimu, ali i zadržao većinsko vlasništvo lokalnih institucija. Izostavljeni su svi politički okviri poslovanja te se stvorilo sigurno utočište svjetskog kapitala, koje, od odluke jednog apsolutnog vladara i vizionara, šeika Mohameda, djeluje kao nezaobilazno središte na karti svjetskih odredišta globalnog kapitala. Privukli su sve zamislive industrije unutar tercijarnog ili uslužnog sektora.

U skladu s ljetnom promidžbenom porukom HTZ-a »Čovjek, ključ uspjeha«, treba se osvrnuti na stvaranje više kvalitetnih lidera, a ne samo menadžera. Lider mora biti i menadžer, dok menadžer ne mora biti lider! Obrazovanje treba pažljivo planirati i prilagoditi svakom turističkom zanimanju. Izrazito je bitno strukturu obrazovanja koncipirati tako da uključuje suvremene spoznaje te da znatan vremenski udio u obrazovanju turističkih djelatnika dobije praktična obuka putem tzv. managementa training programa, koji pomažu u razvoju visoko školovana kadra te njegovu usmjeravanju i ostanku na domaćem tržištu.

Da bi se Hrvatska počela doživljavati kao šaroliko turističko odredište, moderna i kvalitetna prometna infrastruktura treba pružati mogućnost regijama kroz koje prolazi da putnicima u tranzitu prezentiraju svoju ostalu ponudu i znatno povećaju prihode od turizma.

Nužno je izbrisati imidž destinacije sunca i mora.

Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj nautičkoga turizma. Pri razvoju treba slijediti pravce koje je svojedobno istaknuo i Veljko Barbieri iz ACI-jevih marina: maksimalno iskorištavanje kapaciteta za vezove u već postojećim lučicama i lukama, izgradnja kvalitetne infrastrukture za nautičare u marinama i lukama te zabavnih sadržaja u njihovoj blizini.

Povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta i proširenje ponude unutar smještajnih objekata jedini je način za postizanje veće iskorištenosti kapaciteta i potrošnje počevši od domaćih gostiju, a time i atraktivnosti za investitore. Prisutnost uglednih hotelskih lanaca znatno utječe na pozitivnu sliku hrvatskoga turizma jer osigurava donekle ravnopravnu i standardnu kvalitetu usluge, na koju je gost ili navikao ili je prepoznaje. Ulaskom na domaće, malo tržište međunarodni hotelski brendovi otvaraju vrata međunarodnoj mreži različitih lojalnih gostiju više kupovne moći. Upozoriti treba da na primjeru Dubaija valja zadržati i poraditi na imidžu domaćih hotela koji bi se isticali po kvaliteti i dapače kotirali više nego strani brendovi. Od ostalih faktora treba izdvojiti razvoj partnerstva s velikim touroperaterima, koji omogućuje postizanje što bolje iskorištenosti kapaciteta, povećana prometa i ostalih financijskih učinaka. Povećanje učinkovitosti izravne prodaje produljilo bi sezonu i rezultiralo konstantnom visokom popunjenošću kapaciteta u kojoj je puno lakše djelovati kao poslodavac, jer nema velikih sezonskih oscilacija.

Antonio Vukorepa

Antonio Vukorepa (1981) završio je studij poslovnog menadžmenta na St. Francis Collegeu u New Yorku te West Valley College u Kaliforniji. Na Institutu Cesar Ritz (Švicarska) u sklopu Manchester Metropolitan University stekao je magisterij znanosti iz upravljanja međunarodnim hotelijerstvom, ugostiteljstvom i turizmom. Menadžersko iskustvo u turističkoj djelatnosti stekao je u Sjedinjenim Državama, u Jumeirah Beach Hotelu u Dubaiju te u Švicarskoj kući na Olimpijskim igrama u Ateni. Kao direktor hrane i pića radio je u zagrebačkom hotelu Westin, a odnedavno isti posao obavlja u hotelu Sheraton.