Vijenac 355

Likovne umjetnosti

Izložba Davora Preisa – Daworp Earthman, Retrospective of Davor Preis, Galerija Forum, Zagreb, 25. rujna – 18. listopada 2007.

Čitanje između redova

Postavivši pred promatrača interaktivni zadatak shvaćanja i procjene umjetnikove osobnosti Preis na pladnju nudi banalnost vlastitog postojanja, fascinaciju globalizacijom, prizemni materijalizam i niske sakupljačke strasti predmeta iz svakodnevnoga života uzrokovane potrošačkom groznicom, kao i društveni apsurd današnjeg društva, koje uza svu težnju emancipaciji gaji ista stoljetna razmišljanja

Izložba Davora Preisa – Daworp Earthman, Retrospective of Davor Preis, Galerija Forum, Zagreb, 25. rujna – 18. listopada 2007.

Čitanje između redova

slika

Postavivši pred promatrača interaktivni zadatak shvaćanja i procjene umjetnikove osobnosti Preis na pladnju nudi banalnost vlastitog postojanja, fascinaciju globalizacijom, prizemni materijalizam i niske sakupljačke strasti predmeta iz svakodnevnoga života uzrokovane potrošačkom groznicom, kao i društveni apsurd današnjeg društva, koje uza svu težnju emancipaciji gaji ista stoljetna razmišljanja


Multimedijalni umjetnik Davor Preis pod pseudonimom Daworp Earthman u Galeriji Forum predstavlja svoj najnoviji uradak, izložbu nazvanu Retrospective of Davor Preis. Pojam retrospektive kao osvrta na životno umjetničko stvaranje u djelu ovog umjetnika poprima posve drukčije značenje, dakako, ironično. Rugajući se svojevrsnoj najezdi retrospektivnih izložbi svakojakih umjetnika današnjice Preis/Earthman promatračima predstavlja svoje ja – ego moderna muškarca i umjetnika suvremenoga doba kojem predstoji dugogodišnje stvaranje i eventualni retrospektivni rez čiju svrhu autor preispituje. Svaki od izložaka predstavljene instalacije iziskuje čitanje između redaka autoironično pozivajući promatrača na vlastitu interpretaciju Preisova lika i djela. Postavivši pred promatrača interaktivni zadatak shvaćanja i procjene umjetnikove osobnosti Preis na pladnju nudi banalnost vlastitog postojanja, fascinaciju globalizacijom, prizemni materijalizam i niske sakupljačke strasti predmeta iz svakodnevnoga života uzrokovane potrošačkom groznicom, kao i društveni apsurd današnjeg društva, koje uza svu težnju emancipaciji gaji ista stoljetna razmišljanja. Citirajući tezu Itala Calvina, koji u Gradovima i znakovima kaže: »Oko ne vidi stvari nego slike stvari koje predstavljaju druge: kliješta upućuju na zubarevu kuću, vrč na krčmu, oštroperac na stražarnicu, vaga na piljaricu«, autor predgovora izložbe Željko Marciuš nalazi poveznicu s biti posredne komunikacije kojom Preis na analogan način tretira svoje izloške dajući im simboličku vrijednost. Predmeti simboli postavljeni na crne postamente oštrih linija oštar su kontrast bjelini galerije s namjerom fiksiranja pogleda promatrača na sam izložak. Svaki predmet pritom je segment cjeline u međusobnoj korelaciji, svaki likovno citira autorov kritički odnos prema različitim aspektima vlastitog života – poslovnoj karijeri, ženama, umjetničkom radu, vlastitim životnim nedoumicama i rascjepima. Pritom predmeti iz svakodnevnoga života postavljeni na postindustrijski postament postaju objektima namijenjenima umjetničkoj valorizaciji. Redom iščitavamo ženske atribute – na jednom postamentu istrošen sifon i okrugle mišolovke kao simbole žene majke i oslonca obitelji te na drugom drvenu kutiju s hranom i staklenom posudom za piće te kavezom s novcem kao kontrasni simbol žene kao prostitutke. Zabijena sjekira i čekić na nakovnju iskazuju dominantnu mušku potentnu radnu funkciju kojoj je suprotstavljen pandan palica za golf i nogometna lopta kao simboli slobodnoga vremena elitno–proleterskog društva.

Svojevrsna je kulminacija izložbe visoka trostrana prizma Cheapshop izrađena od crnog metala i dugih staklenih površina, koja putem tri vida, tri plohe, zrcali i povezuje sve dosadašnje vizualne elemente. Jedna strana prizme zrcali medalje, odnosno uspone i uspjehe, druga ukoričenim knjigama i biografijom autorova stajališta i rad, a treća bocama raznobojnoga alkoholnog pića reflektira potragu za osobnošću, tugu i padove. Prepoznajemo li u Preisovoj instalaciji psihološko–socijalne odnose karakteristične za vrijeme i prostor u kojem živimo ili ćemo u njoj vidjeti isključivo odraz Earthmanova alter ego?

No one knows the whole story of the project.

Each person has a piece of the story.


Loreta Gudelj

Vijenac 355

355 - 11. listopada 2007. | Arhiva

Klikni za povratak