Osvjetljavanje istine

Okrugli stol Nacionalne manjine u Domovinskom ratu, Matica hrvatska i Udruga pravnika Vukovara 1991, Matica hrvatska, Zagreb, 15. rujna 2007.

Osvjetljavanje istine

Upravo doprinos nacionalnih manjina Domovinskom ratu govori da to nije bio rat između Hrvata i Srba, nego je bio rat između domoljuba i agresora, točnije rat između domoljublja protiv velikosrpske Miloševićeve politike

Okrugli stol Nacionalne manjine u Domovinskom ratu, koji su organizirali Matica hrvatska i Udruga pravnika Vukovara 1991, održan je u subotu, 15. rujna 2007, u Velikoj dvorani Matice hrvatske. Skupu su prisustvovali brojni predstavnici nacionalnih manjina, predstavnici udruga branitelja Domovinskog rata, kao i sami branitelji, od kojih su mnogi iznijeli osobna iskustva, bilo kao pripadnici nacionalne manjine u Hrvatskoj vojsci, bilo da su govorili o svojim suborcima pripadnicima nacionalnih manjina. Većina sudionika složila se da je točan broj pripadnika nacionalnih manjina teško otkriti, budući da se mnogi od njih nisu izjasnili kao pripadnici manjina iz raznih razloga.

Skup je otvorio organizator, Zoran Šangut, predstavnik Udruge pravnika Vukovara 1991, i sam branitelj. Nakon njega skup je pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske Tonko Maroević, koji je istaknuo kako moderna Hrvatska mora biti građanska država neovisna o nacionalnosti svojih građana te naglasio bogatstvo države u raznolikosti. Povijesni okvir događaja koji su prethodili Domovinskom ratu te tijek sama rata objasnio je Nikica Barić iz Hrvatskog instituta za povijest i time uveo u temu skupa.

O položaju češke nacionalne manjine na području grada Daruvara govorila je Zdenka Čuhnil, nezavisna zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Kao primjer situacije u kojoj su se nacionalne manjine našle u vrijeme rata, Zdenka Čuhnil rekla je: »Rat je započeo u Daruvaru 20. kolovoza minobacačkim napadom. Ja ću slobodno reći da se srpsko stanovništvo otisnulo u šume. Grad je napadnut, pa su napadnuti i Česi, no Čehe nisu morali mobilizirati; javili su se među prvima. U vrijeme kad je trećina stanovništva bila u planini, dio viđenih Hrvata povukao se prema Zagrebu, Česi čine u jednom trenutku većinu dragovoljaca i većinu u obrani grada Daruvara. Branili su svoj dom, jer vlastiti je dom ipak najveća vrednota, i to ne samo egzistencijalno, nego i simbolično, jer reprezentira privatan prostor, obitelj, mjesto susreta, ali i osobni identitet. Onaj koji ostane bez doma postaje prognanik i kao takav izložen strahovanju za vlastiti život i budućnost svoju i svoje zemlje, u strahu je od siromaštva, ljutit je, beznadan, ponižen, obespravljen.« Spominjući kasnije niti poveznice između dvaju naroda, hrvatskog i češkog, zastupnica je istaknula svijest o novonastaloj samostalnoj državi, zapadnu tradiciju, religiju, povijest, strah od druge strane i strah za dom. Osim toga govorila je i o pomoći koju je pružila Republika Češka, omogućivši smještaj djece i opskrbu sanitetskim materijalom.

Nikola Mak, nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru za austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu, u svom je govoru spomenuo branitelje koji su se deklarirali kao Hrvati, iako su bili pripadnici nacionalnih manjina, a posebno pomno osvrnuo se na sudjelovanje branitelja pripadnika srpske nacionalne manjine. Šemso Tanković iz Stranke demokratske akcije Hrvatske, saborski zastupnik za albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu, u govoru je objasnio pitanje bošnjačke nacije i povezanosti ratova u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, zaključivši da je pitanje obrane Bosne i pitanje obrane Hrvatske, kao što je pitanje obrane Hrvatske pitanje obrane Bosne. Naglasivši sudjelovanje Bošnjaka u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskim obrambenim snagama (HOS-u) te istaknuvši dobru suradnju Stranke demokratske akcije i Hrvatske stranke prava, Šemso Tanković govorio je i o političkoj suradnji dviju država u Domovinskom ratu, a spomenuo je i, dosad manje spominjane, žene pripadnice oružanih snaga bošnjačke nacionalnosti.

Pero Kovačević, saborski zastupnik Hrvatske stranke prava, upozorio je na birokratske probleme u ostvarivanju prava nekih hrvatskih branitelja zbog upisa u državljanstvo. U svom zaključku rekao je, između ostalog, da će ustanove pravne države profunkcionirati kada se državni činovnici budu držali članaka 14. i 15. Ustava Republike Hrvatske, kad hrvatske zakone budu provodili u djelo i kada ne budu pravili razliku među strankama, ustvrdivši da te razlike nema među braniteljima, nego ju je uvela politika i neodgovorni državni činovnici.

Organizator skupa, Zoran Šangut, odgovarajući na raspravu Zašto okrugli stol Nacionalne manjine u Domovinskom ratu?, rekao je: »Upravo doprinos nacionalnih manjina govori da to nije bio rat između Hrvata i Srba, nego je bio rat između domoljuba i agresora, točnije rat između domoljublja protiv velikosrpske Miloševićeve politike.« U prilog toj tezi govore i dva konkretna primjera: prijedlog koji je 2005. Zoran Šangut uputio predsjedniku Republike Hrvatske za dodjelu odličja hrvatskom branitelju Aleksandru Jevtiću, koji je riskirajući vlastiti život spasio 150–200 branitelja Hrvata u logoru Stajićevo, te inicijativa kod vukovarske gradonačelnice za dodjelu naziva ulice po Predragu Gagiću, hrvatskom branitelju, zbog zasluga u obrani Vukovara.

Budući da su neki od sudionika ovog okruglog stola kao problem isticali teškoće pri zapošljavanju hrvatskih branitelja, unatoč zakonima koji im olakšavaju zapošljavanje, sudionicima okruglog stola podijeljeni su i primjerci obrasca za zapošljavanje kojim se mogu koristiti pripadnici nacionalnih manjina koji imaju status hrvatskih branitelja. U spomenutom obrascu navedeni su zakoni kojima se reguliraju prava branitelja i pripadnika nacionalnih manjina, a kojima nezaposlena osoba, kao hrvatski branitelj, može iskoristiti svoje pravo na prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim službama, javnim ustanovama, izvanproračunskim i proračunskim fondovima, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne samouprave te, po drugoj osnovi, kao pripadnik nacionalne manjine, ostvaruje pravo na adekvatnu zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima.

Kako je ovaj okrugli stol, osim Domovinskog rata te sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u njemu, tematizirao i status branitelja nakon završetka rata, posebno naglasivši probleme koje imaju branitelji s neriješenim statusom branitelja, a mnogi od njih upravo zbog neriješena pitanja državljanstva, svi sudionici složili su se da je na državnim službenicima da te probleme branitelja riješe u što kraćem roku te da se od Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata očekuje da i nadalje radi u smjeru osvjetljavanja istine i upotpunjavanja slike o Domovinskom ratu.

Mario Tupek