Indijska dijaspora

Indijska dijaspora

Izgubljeni u New Yorku (The Namesake), 122 min., Indija / SAD, 2006, Continental

Redateljica Monsunskog vjenčanja (ali i Sajma taštine, Kama Sutre i Obitelji Perez) Indijka Mira Nair svoj film Izgubljeni u New Yorku opet nanovo predstavlja prepoznatljivim raskošnim vizualnim stilom toploga bogatoga kolorita, progovarajući o razlikama Istoka i Zapada, neskladu između tradicije i suvremenosti, o socijalnim i kulturnim mijenama kakve potonja donosi, o srazu generacija, o identitetu pojedinca ali i integraciji indijske dijaspore. Sve to u eliptičnoj priči, kroz dekadni vremenski period, redateljica prati fokusirano, s lakoćom i suptilno. Izbjegavajući sentimentalističku sladunjavost, a poglavito didaktičko moraliziranje, Nair nesumnjivo opservira oštro i oštroumno, naročito prodorno i emotivno. Bollywoodska zvijezda Tabu i veteran Irrfan Khan pritom kao nositelji radnje i njena romantična jezgra, neforsirano i uvjerljivo, empatično pronose svoje karaktere, ujedno dajući kredibilitet knjizi spisateljice Jhumpe Lahiri, po kojoj je film snimljen.

Artificijelni izričaj

Neslavni (Infamous), 110 min., SAD, 2006, Blitz

Nastao kad i puno poznatiji Capote Bennetta Millera, u kojem je tumač naslovne uloge Philip Seymour Hoffman nagrađen Oscarom, Neslavni biva interpret istih događaja koji su inspirirali i njegova prethodnika, ovoga puta s Tobyjem Jonesom kao Trumanom Capoteom. Fizički vrlo nalik slavnome piscu, usvojenog kitnjastog manirizma i nazalnoga artificijelnog izričaja, Jonesova izvedba u svakom slučaju – iako ne puno, ali ipak zaostaje za onom Hoffmanovom. Sam film, pak, nešto je sasvim drugo. Nikako remake a svakako pričanje iste priče iz drugačije perspektive, Neslavni je integritetan rad, kontekstualiziran, oslonjen na pseudo-dokumentaristički stil, prepun kompleksnih likova, i predstavlja svojevrsnu nadopunu Capotea, čime oba filma postaju vrijedna gledanja. Poseban kuriozitet plejada je poznatih imena kojima Neslavni obiluje, među ostalima tu su i: Isabella Rossellini, Gwyneth Paltrow, Sigourney Weaver te Hope Davis.

Nestašni varalice

Povratak gospodina Ripleya (Ripley Under Ground), 100 min., SAD / Velika Britanija / Njemačka, 2005, Blitz

Amoralni kameleon, psihopat Tom Ripley nakon Alaina Delona, Matta Damona, Denisa Hoppera i Johna Malkovicha u Povratku gospodina Ripleya ponovno je utjelovljen kroz glumca Barryja Peppera. A nakon Renea Clementa, Anthonyja Minghelle, Wima Wendersa i Liliane Cavani i Roger Spottiswood primio se režije o najpoznatijem knjiškom hladnokrvnom ubojici. No, Pepper-Spottiswoodov Tom gubi na emanaciji čistoga zla; radije postaje zavodljivi, lijepi varalica, nalik kakvu liku iz Oceanovih 11 (12, 13) u situaciji poput one iz Sasvim malog ubojstva. Naime, crnohumoran, satiričan ton djela Ripleyja, kao i ostale likove, predstavlja kao galeriju sličnih, nestašnih prevaranata kakvi rado borave u trendovskim galerijama i mondenim restoranima te za vlastiti hedonizam ne prežu ni od čega. Zabavno.

Propuštena prilika

Hannibal: Početak (Hannibal Rising), 117 min., Velika Britanija / Češka / Francuska / Italija / SAD, 2007, Pa-Dora

Hladan intelekt, erudicija, gurmanstvo i poznavanje umjetnosti kao karakteristike ikone filmskih negativaca – kanibala i sociopata Hannibala Lectera, u prequelu Petera Webbera teško se mogu pronaći. Zametak takvih osobina u frapantnom utjelovljenju suprotnih ekstrema u jednome liku, kod Webbera i njegova mlada tumača Gasparda Ulliela naprosto je negdje izgubljen. U Početku Hannibal postaje osvetnik (na tragu Vrane), žrtva trauma iz djetinjstva, što uvelike demistificira i ogoljuje, banalizira toliko složen karakter. Začudno je pritom kako je moguće da se poklopila loša režija (inače solidnog Webbera, potpisnika Djevojke s bisernom naušnicom), katastrofalna gluma mlade nade europskoga filma (Ulliel je, među ostalim, dobitnik nagrade César), a poglavito nesuvislo loš scenarij; pri čemu je potonje tim čudnije i nevjerojatnije uzme li se u obzir da ga je pisao Thomas Harris osobno (čitaj: Hannibalov tvorac). U svakom slučaju, propuštena prilika.

Katarina Marić