Ugovor o filmskoj koprodukciji Hrvatske i Italije

Ugovor o filmskoj koprodukciji Hrvatske i Italije

Zadar, 10. rujna Ugovor o filmskoj koprodukciji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike potpisali su hrvatski ministar kulture Božo Biškupić i Francesco Rutelli, talijanski ministar za kulturna dobra i aktivnosti.

Ugovorom će se stvoriti osnove za suradnju između hrvatskih i talijanskih filmskih stvaralaca i producenata na zajedničkim filmskim projektima. Korištenje povlasticama koje proizlaze iz tog ugovora omogućit će hrvatskim producentima i filmskim stvaraocima dobivanje financijskih sredstava iz inozemnih i talijanskih fondova, prikazivanje filmova u talijanskim kinodvoranama, sudjelovanje na talijanskim i međunarodnim filmskim festivalima te veću prisutnost na međunarodnom filmskom tržištu.

Ministarska konferencija u Zadru

Zadar, 10. rujna Četvrta ministarska konferencija ministara kulture jugoistočne Europe održana je u Zadru od 9. do 10. rujna 2007. u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a domaćin sastanka bio je ministar kulture Božo Biškupić.

Konferencija je održana sa svrhom da se osigura kontinuitet suradnje i daljnje jačanje dijaloga razumijevanja, tolerancije i poštovanja kulturne raznolikosti u regiji.

Konferencija u Zadru nastavlja se na prethodne konferencije, kao i na sastanak na vrhu održan u Opatiji (2006), na kojem su šefovi država jugoistočne Europe potvrdili potporu produbljivanju i jačanju kulturne suradnje, naglašavajući važnost komunikacije nasljeđa. Cilj je konferencije omogućiti još bolju koordinaciju i umrežavanje, te ostvarenje konkretnih projekata zaštite i valorizacije kulturne baštine jugoistočne Europe, kako na području kulturne baštine u svim njezinim pojavnostima od nematerijalne do materijalne, tako i na lokalitetima svjetske baštine i u rezervatima biosfere.

Na Konferenciji su sudjelovali Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bugarska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Italija te UNESCO.

Pulski festival udvostručio broj prodanih ulaznica

Pula, 10. rujna Ravnateljica Javne ustanove Pulskog filmskog festivala Zdenka Višković-Vukić predstavila je rezultate 54. festivala igranog filma. Ove je godine za projekcije festivalskih filmova u Areni prodano 13.973 ulaznice, što je više nego dvostruko više nego na prošlogodišnjem festivalu, kada ih je prodano 6578. Prosječan broj prodanih ulaznica po večeri bio je 1996, a ulaznica je omogućavala gledanje dvaju filmova, prvog iz Nacionalnog, te drugog iz Popularnoga stranog programa. Tako je u Areni trinaest filmova (šest hrvatskih i sedam stranih) vidjelo ukupno 29.840 gledatelja (uključujući akreditirane i pozvane).

U okviru međunarodnoga natjecateljskog programa na Kaštelu je prikazano šest filmova, koje je gledalo 1170 gledatelja, što je popunjenost gledališta od 78 posto. Na cijelom festivalu prikazano je ukupno 55 filmova u 8 programa. O festivalu su u tisku objavljena 762 članka.

Preminula Nela Eržišnik

Volosko 13. kolovoza Nakon kratke bolesti u Voloskom je u 84. godini života umrla Nela Eržišnik, hrvatska glumica, estradna umjetnica i jedna od najvećih hrvatskih komičarki. Rođena je 18. lipnja 1922. u Banjoj Luci kao Nevenka Maras. U kazališnoj je karijeri, koja je trajala od 1947. do 1964, odigrala desetke uloga. Pročula se naslovnom ulogom u Aristofanovoj Lizistrati 1952, a vrlo su zapažene bile i njezine uloge u Držićevu Dundu Maroju (Petrunjela), Kolarovoj komediji Svoga tela gospodar (Bara), Ibsenovim Sablastima (gđa Alving), lonescovim Stolicama (Stara) i u Nušićevoj Gospođi ministarki. Nastupala je i na filmu, a najviše će ostati zapamćena po komičarskim nastupima kao Marica Hrdalo i Baba Ikača. Maricu Hrdalo kreirala je prema kajkavskoj tradiciji Tituša Brezovačkog, a Ikaču kao Ličanku. Zajednički obama likovima bio je socijalni angažman.

Preminuo Dubravko Škiljan

Zagreb, 21. srpnja Nakon duge i teške bolesti preminuo je poznati jezikoslovac, sveučilišni profesor i pisac Dubravko Škiljan (1949). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je opću lingvistiku te latinski i grčki jezik te je magistrirao iz arheologije. Godine 1976. obranio je doktorat iz opće lingvistike. Bio je šef Katedre za opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i katedri kojima je bio suutemeljitelj – za primijenjenu lingvistiku i za semiologiju.

Od 1996. do 2003. bio je redovni profesor lingvistike i semiologije na Institutum Studiorum Humanitatis, Fakultetu za postdiplomske humanističke studije, u Ljubljani, gdje je osnovao postdiplomski i doktorski studij Lingvistika govora i teorija društvene komunikacije. Autor je oko 250 radova iz područja opće i teorijske lingvistike, povijesti lingvistike, semiologije, primijenjene lingvistike i klasične filologije. Prošle godine objavio je knjigu Mappa Mundi, koja je ušla u sam vrh domaće publicistike.