Tragovi minulog

Tragovi minulog

U rubrici Zapaženo u muzejima i galerijama emocionalnim nabojem ističe se izložba El Shatt – platneni grad u Galeriji Centra za kulturu Vela Luka u povodu šezdesete obljetnice oslobođenja od fašizma. Izložba je plod suradnje Centra za kulturu Vela Luka i lokalnoga stanovništva, koji su u tu svrhu posudili predmete koji imaju veliku dokumentarnu i emocionalnu vrijednost

»Vijesti muzealaca i konzervatora« u posljednjem broju donose dvadeset i četiri različita priloga, na devedesetak stranica. Ova nas kronika događanja muzejske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti iz druge polovice 2006. u rubrici Iz programa Hrvatskog muzejskog društva izvještava o dodijeljenim nagradama HMD-a za 2005. i IV. skupu muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem u Kninu u listopadu 2006. pod naslovom Muzej – različitost – interakcija. U vezi s posljednjim skupom istaknuto je da se zbog širih društvenih promjena uzrokovanih globalizacijom i računalnom revolucijom muzeji u svom djelovanju sve više okreću publici i potrebama određenih skupina. U rubrici Zapaženo u muzejima i galerijama emocionalnim nabojem ističe se izložba El Shatt – platneni grad u Galeriji Centra za kulturu Vela Luka u povodu šezdesete obljetnice oslobođenja od fašizma. Izložba je plod suradnje Centra za kulturu Vela Luka i lokalnoga stanovništva, koji su u tu svrhu posudili predmete koji imaju veliku dokumentarnu i emocionalnu vrijednost. Ostali nam prilozi donose izvješće iz 2006. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, godine koja će ostati važna po otvaranju novouređenih prostora Pedagoškog kabineta i Biblioteke, prikaze arheološke izložbe Ratnici na razmeđu istoka i zapada. Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj održane u Zagrebu, Osijeku i Varaždinu, izložbe radova Zlatka Price doniranih iz Njemačke Hrvatskom povijesnom muzeju, a koja je predstavljena u Galeriji Zlatko Prica u Samoboru te presjek vrlo raznovrsnih izložaba Muzeja za umjetnost i obrt u 2006. godini. Stručni prilozi tematski se nastavljaju na prethodni broj polemikom Želimira Laszla na teorijski tekst Obilježja izložbi Petera van Menscha, dvama prilozima Slavice Marković o moslavačkoj etnografskoj baštini, vrsnim prikazima Snježane Pavičić o skulpturama i medaljama s likom Nikole Tesle tijekom nekoliko generacija hrvatskih likovnih umjetnika, i dvama kritički intoniranim tekstovima Đive Bašića, jednim o Gruškoj luci i drugim o vrijednoj zbirci starih zemljovida kojoj Dubrovnik ne može naći dom. Stručne publikacije donose nam priloge o monografiji slikara Bruna Mascarellija autorice Margarite Sveštarov Šimat te o novim vrijednim izdanjima Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu: zborniku tekstova Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, knjizi Philippea Boudona O arhitektonskom prostoru. Esej o epistemologiji arhitekture, knjizi Porijeklo perspektive Huberta Damischa, antologiji teorijskih rasprava važnih za zaštitu spomenika pod naslovom Anatomija povijesnog spomenika te časopisu za suvremena likovna zbivanja »Život umjetnosti« (br. 76/77). Rubrika Zaštita i restauracija građe sadrži izvješće s konferencije u Udinama pod naslovom Konzerviranje i zaštita kulturnih dobara u pograničnoj regiji: Furlanija – Julijska krajina između Kraljevine Italije i Habsburškog Carstva (1850–1918).

U Događanjima saznajemo vrijedne informacije o međunarodnom simpoziju Muzej(i) (i) književnost(i) održanu u Mimari, međunarodnoj manifestaciji Najbolji u baštini u Dubrovniku, o skupštini Europske udruge iseljeničkih institucija AEMI održanoj na Visu i Trogiru, o likovnoj priči Dobrojutro more u Hrvatskom školskom muzeju te vrlo nadahnut tekst Nade Vrkljan Križić o slikaru i dizajneru Ivanu Picelju u povodu uručenja HDLU-ove nagrade za životno djelo i umjetnikovoj monografiji koja je tom prigodom predstavljena.

Rubrika Iz svijeta obogaćuje nas informacijama o nizu izložaba u Washingtonu, iz posljednjih mjeseci 2006. godine.

In memoriam je posvećen dr. Lelji Dobronić, koja je iza sebe ostavila dubok trag kao povjesničarka i muzealka, a Zagrepčane je trajno zadužila na čuvanje kulturno povijesnih znamenitosti svoga grada.

Nadamo se da će se u »Vijestima muzealaca i konzervatora« povećati broj stručnih recenzija i kritičkih osvrta sa svrhom da struke muzealaca, konzervatora i restauratora bruse oštrice vlastitih kriterija.

Anita Zlomislić