Najbolja je Mišolovka

»Op. a.«, kulturni magazin i katalog knjiga, gl. ur. Valerij Jurešić, Faust Vrančić d.o.o., Krk, srpanj 2007.

Projekt Dekada – dodjela nagrade prozi nastaloj prije deset godina, kojim se uredništvo »Op. a.« suprotstavlja sveopćem trendu, kako pišu, nepodnošljive lakoće površnosti i postavlja ne tako nevažno pitanje o mogućnosti određenja permanentnijih književnih vrijednosti u današnjoj prebrzoj smjeni svega što na vrijednost nalikuje, završio je ovim brojem, čime je završena potraga za naj–knjigom s desetogodišnjim stažem. Titula takve pripala je, očekivano jer bila je riječ o favoritu od sama početka, Mišolovci Walta Disneya Zorana Ferića, pa intervju s autorom proze koja odolijeva zubu vremena otvara novi broj.

Pitanje vrijednosti u književnom i svijetu knjiga ogleda se i u odnosu onih koji o njima pišu ili obavješćuju, a u tom smislu u ovom magazinu knjige dobivaju kvalitetan tretman. To znači da uz kratke i nešto dulje, ali u svakom slučaju pristupačne, preglede novih izdanja ne izostaje ni zahvaćanje u problematična pitanja izdavaštva i knjižarstva s namjerom da se potakne iznalaženje boljih rješenja.

Tako će se u ovome broju razmatrati teme poput Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, odluke o naknadi za reproduciranje pisanih izdanja u fotokopirnicama, kao i analiza rasta, odnosno načina na koji se događa okrupnjivanje na domaćoj nakladničkoj sceni. Uz te teme, koje će ponajprije biti važne čitateljima usko vezanima uz nakladničku struku, prvi dio časopisa donosi i niz uobičajenih informativnih priloga od pregleda književnih nagrada ili najprodavanijih naslova do blogerske scene, iz čije su prenapučene zajednice ovaj put za prikaz izdvojene zanimljivije autorice. Broj donosi i novu rubriku, onu u kojoj će se intervjuima portretirati hrvatski nakladnici, a prilika da prikažu svoje djelovanje te iznesu mišljenja o bitnim pitanjima struke najprije je dodijeljena nakladničkoj kući Jesenski i Turk.

Ono što »Op. a.« razlikuje od običnih kataloga knjiga jest i namjera obuhvatnijega prikaza nekih izdanja, koji ipak nije tipična književna kritika. Najsretnije rješenje tako je ono kojim se unutar jednog teksta prikazuju ideje nekoliko izdanja povezanih istom tematikom. U ovom broju čitamo zanimljiv prikaz Srećka Horvata, koji razmatra razna autorska viđenja osobnosti diktatora – od onih u kojima se frojdovski pronalaze razlozi njihovih postupaka u nedostatku ljubavi u djetinjstvu do onih koji ih posve demoniziraju, pritom zazirući od obaju ekstrema kada se postavlja pitanje krivnje za zlodjela. Na sličan će način, potaknuta uspjehom Da Vincijeva koda, Ružica Filipović razmatrati fenomen gnosticizma, zadirući dublje u njegovu povijest, ali i šire od Brownove knjige, upućujući na relevantne naslove koji se bave tom tematikom, dok Dario Hrupec piše o najvažnijim knjigama koje su oblikovale naše poimanje podrijetla vrste i razlike muškaraca i žena.

Među boljim je prilozima i pregled stranih izdanja, koji ima svrhu, kako se navodi, privući domaće nakladnike da objave njihove prijevode, a ovaj put čitamo prikaz triju izdanja njemačke znanstvene izdavačke kuće Transcript, u kojima se obrađuju gradske teme poput gradova razrušenih u katastrofama, sigurnosti u urbanim središtima te urbanoga planiranja.

Ostatak broja donosi uobičajene priloge – kolumne, kraće reklamne prikaze izdanja, recenzije novih knjiga te katalog novih naslova u 2006. godini. Vizualno dopadljivu časopisu, koji svojim prilozima lako komunicira sa širim slojem ljubitelja knjiga i knjiških moljaca, jedina zamjerka može se dati na kašnjenje u izlaženju zbog kojega ponegdje trpi aktualnost priloga. Toga je svjesno i uredništvo, na što upućuju isprike čitateljstvu i iskazana nada da se takvo što neće ponavljati.

Ljubica Anđelković