Nenametljivo remek-djelo

Nenametljivo remek-djelo

Babettina gozba (Babettes gaestebud), 102 min, Danska, 1987, Continental

Dvije neudane sestre u zabačenom danskom selcu 19. stoljeća, kćeri strogoga propovjednika skromne sekte, žive da bi se odricale i pomagale drugima te promovirale ljubazne i asketske poruke. Sve dok u njihov život ne uđe francuski joie de vivre, kulinarska fešta intrigantne kuharice koja duhovno, kojem služe, uzdiže do zanosnih i neslućenih visina. Naizgled skromne priče, ogoljele mizanscene i ljupkih suz-držanih karaktera, u najboljoj tradiciji klasičnih skandinavskih djela o potisnutim emocijama i bujanju duhovnog života, Babettina gozba nenametljivo je remek-djelo i vrhunac podžanra foodie (podsjetimo se samo Čokolade, Juhe s tortiljom, Vatela). Elegantan je to i topao film o ljubavi i žrtvi, čije elegično, filozofsko, spiritualno, kontemplativno površine - u majstorskoj režiji Gabriela Axela, nikada nije u kontrastu s dinamikom prigušenom ispod puritanske eremitnosti.

Podcijenjeno remek-djelo

Tanka crvena linija (The Thin Red Line), 170 min, SAD / Kanada, 1998, Continental

Začudno podcijenjeno, beskompro-misno snažno i izrazito emotivno autorsko djelo prepuno poezije, velikog i posebnog Terrencea Malicka Tanka crvena linija antiratno je remek-djelo, intelektualna i neusporedivo izvorna i čudesna meditacija o strahotama i kaosu realnosti; halucinatoran i tran-scendentalan istovremeno, ratni film bez ijednog klišeja; promišljanje o božjem poretku i prirodi ubijanja, a ne konvencionalan, predvidiv ili na bilo kojem polju očekivan uradak. Impresivan popis uloga sadrži imena poput Nicka Noltea, Seana Penna, Jamesa Caviezela, Adriena Brodyja ili Eliasa Koteasa. Djelo neprolazne vrijednosti, pravi klasik i individualna umjetnička vizija u jednom.

Raspršeno i razvučeno

Hollywoodland, 126 min, SAD, 2006, Continental

Razvučeni triler / drama cijenjenoga televizijskog redatelja Allena Coul-tera (Seks i grad, Obitelj Soprano) Hollywoodland, prema scenariju Paula Bernbauma, razmatra nikad riješenu smrt velike zvijezde iz pedesetih Georgea Reevesa. Začetnika legende o Supermanovu prokletstvu (prvi u nizu tragično skončalih tumača lika), Reevesa ovdje tumači mlaki Ben Affleck, a u cjelini gledano, ni sam film ne uspijeva zaintrigirati gledatelja. Nedostaje mu dubine djela poput L. A. povjerljivog pa čak i atraktivnosti Crne Dalije, s kojima se na prvu loptu odmah može usporediti, te se nameće zaključak da bi Hollywoodland mnogo više profitirao da se ograničio i odlučio razvijati priču o osobnoj drami mladoga glumca čiji je život tragično i nerazjašnjeno prekinut negoli se dodatno raspršiti na privatni život detektiva koji prati njegov slučaj; odnosno – više pozornosti i prostora dati razmahu drame negoli trilerskim elementima i insinuacijama oko Reevesove smrti.

Bukolička pustolovina

Arthur u zemlji Minimoya (Arthur et les Minimoys), 104 min, Francuska, 2006, Blitz

Bukolička dječja pustolovina, dije-lom igrani a dijelom animirani film, Arthur u zemlji Minimoya redatelja Luca Bessona ponešto je sla-dunjava, ponešto neujed-načena (ljubavnom paru filma glasove posuđuju petnaestogodišnji Freddie Highmore (Charlie i tvornica čokolade, San za životom J. M. Barriea) i pedesetogodišnja Ma-donna zabava za mlađi uzrast, s isuviše nategnutom cool-spikom koja se silno želi dopasti i igrati na moderni senzibilitet mladeži, priča je tanka, plošna, sklepana zbrda-zdola, bez pravog osjećaja za bajkovito; animacija pak (pod palicom veterana Pierrea Buffina) uistinu neodoljiva i prava je šteta da je konačno, kad se sve zbroji i oduzme, unatoč šarmantnu pakiranju, zapravo riječ o propuštenoj prilici.

Katarina Marić