Gospodinova janjad

Gospodinova janjad

Ne izdvajajući se Šumonja svjedoči svoje nesvjesno biće u potrazi za životnim smislom, gdje s nepoznatim osobama koje svakodnevno susreće dijeli iste more, strahove i tjeskobu, secirajući tamnu stranu svoje i opće ljudske naravi

Izložbom u Studiju Josip Račić autor izrazito plodna opusa Bojan Šumonja predstavlja posljednji ciklus slika Ovce. Logično nadograđujući ranije stvaralaštvo, autor za protagoniste izabire Isusove životinje, koje će proizvoljno postati predmetom prikaza njegove nutrine. Šumonjini simbolički prikazi kao da citiraju Isusove riječi »Evo, ja vas šaljem kao ovce među vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!« Ovce, dakako, simboliziraju svakidašnje ljude opterećene nedaćama, u neprestanoj borbi s vukovima; borbi između dobra i zla. Bijele bezazlene ovce u Šumonjinim prikazima podnose breme života. Na mračnom životnom putu i u borbi s egzistencijom one prestaju biti bijelima i bezazlenima. U vučji svijet poslao ih je Dobri Pastir. Autor će to izraziti sumornom paletom, izrazito vibrantnim chiaroscurom i zgusnutom kompozicijom. Očišta Šumonjinih prikaza sežu izvan zadana okvira slike, te iz blagoga ptičjeg rakursa gledamo na zgusnuto prikazanu masu. U neprestanu kretanju i mirovanju ovce slijede slikarev zadani put, često gledajući izvan slike. Igor Zidić u autorovoj monografiji zaključuje: »Zaista, bih li se ikad spomenuo – da nije Šumonjinih ovaca – da je u oku svakoga janjeta sačuvan spomen na rođenje Gospodina našega Isusa Krista?« U navedenoj rečenici on upućuje na spomenuto očište usmjereno upravo prema Dobrom Pastiru, koji blagonaklono promatra i nadgleda put svake ovce svoga stada. Slikom Croatia iz 2006. umjetnik se referira na hrvatski narod, u čijem se stadu ističe plava ovca, koju je moguće interpretirati kao sama autora. Ne izdvajajući se Šumonja svjedoči svoje nesvjesno biće u potrazi za životnim smislom, gdje s nepoznatim osobama koje svakodnevno susreće dijeli iste more, strahove i tjeskobu, secirajući tamnu stranu svoje i opće ljudske naravi. Slikama autor iskazuje mirenje sa sudbinom, s kojom se ne boji suočiti. Nadrealni prizori biblijskoga sukoba dvaju svjetova ukazat će upravo na osamljenu borbu sa samim sobom putem svakidašnjega putovanja prema vlastitoj biti i samoostvarenju; borbu u kojoj nema pobjede.

Loreta Gudelj