Bol(i) s više strana
Svi aspekti boli, njezin intenzitet, trajanje, umanjivanje i liječenje izvrsno su posloženi u iznimnu i čudesnu izložbu koja složenošću pomalo briše granice između umjetnosti, medicine i kulturne povijesti
Bol je riječ s kojom mnogi imaju problema, i to ne samo gramatičkih. Svatko je od nas okusio bol, bol kao najiskonskiji ljudski osjećaj. Od prvih pećinskih ljudi koji su ratovali za komad bizona, od dvadeset i tri uboda u Julija Cezara, Hadrijanova Antinoja koji je skončao u Nilu, kamenovanoga Svetog Stjepana, probodenoga Svetog Sebastijana, Svete Lucije kojoj su iskopane oči i brojnih kršćanskih mučenika pa do holokausta, Hirošime, polja smrti u Kambodži te Vukovara i Srebrenice, ljudsku je civilizaciju prije svega obilježila bol. Tjelesna, duševna i svakojaka druga. Izložba Schmerz koja je postavljena u berlinskom muzeju Hamburger Bahnhof te Povijesnomedicinskom muzeju upravo na neki način obilježava bol kao konstantu čovječanstva, i to iz najmanje dva pravca: umjetničkog i medicinskog.
Usredotočena na zapadnu civilizaciju, izložba jednostavna naslova Schmerz u početku nam neće pobliže razjasniti svu složenost i slojevitost koje su autori i kustosi Eugen Blume, Thomas Schnalke, Annemarie Hürlimann i Daniel Tyradellis željeli nametnuti. Izbor najrazličitijih izložaka, od vrhunskih umjetničkih djela likovne i drugih umjetnosti pa do medicinskih instrumenata i stalnoga postava Medicinskog muzeja, posložio se upravo na način na koji bi očekivali da se taj najčešći osjećaj kojeg živa bića doživljavaju predstavi: bol može biti subjektivna i objektivna, kreativna i destruktivna. U petnaest dijelova nazvanih grčkim i latinskim riječima koje su sve na neki način povezane s boli, intro, crux, dubitatio, compassio, dignitas, incarnatio, translatio, placebo, pharmakon, melancholia, extasis, historia, tempus, exprimo i seco i četiri cjeline, izložba Schmerz do u detalje razrađuje ne samo bol nego i ostale ljudske osjećaje usko s njom povezane. Tako među kirurškim instrumentima za ekstrakciju, amputaciju i ostale krvave radnje, povijestima bolesti i smrtovnicama te popisima bolesnika, možete vidjeti i Tiepolovu sliku Mučeništvo sv. Agate, Dürerovu grafičku seriju, fotografski dokumentiranu Schwarzkoglerovu akciju, performans Marine Abramović Umjetnost mora biti lijepa, umjetnik mora biti lijep iz 1974. u kojemu se autorica iščešljava do granica izdržljivosti, fantastičan videorad Billa Viole Observance iz 2002. u kojemu je glavni motiv oplakivanje nedefiniranoga, votivne darove za ozdravljenja, reklamni film o proizvodnji Bayerova Aspirina Waltera Ruttmanna iz 1938, triptih Raspeće Francisa Bacona iz 1965. te djela ostalih umjetnika kao što su Joseph Beuys, Louise Bourgeois, Bruce Nauman ili Sam Taylor-Wood, ali i poslušati Bachovu Matthäuspassion...
Tim je imenima pridodan i izniman rad našeg Mladena Stilinovića nazvan Pain. Riječ je o radu koji je bio postavljen na jednom od prošlih venecijanskih bijenala, ali je tek ovdje, u bolnom kontekstu, dobio pravo značenje. Stilinović, naime, objašnjenja riječi u rječniku retušira bijelim korektorom i uza svaku dopisuje riječ koja je jedna od ključnih u cijelom njegovu opusu – pain. Konačnu potvrdu izložba dobiva upravo u dijelu Povijesnomedicinskog muzeja Charité, koji se nalazi u neposrednoj blizini Hamburger Bahnhofa, dvije minute hoda, preko kanala i nasuprot novom berlinskom željezničkom kolodvoru. Velik dio stalne zbirke tog muzeja čini postav ove izložbe. On se sastoji od mnogobrojnih vitrina koje nam redom daju uvid u najteže ljudske medicinske nedostatke, pa tako možemo u kompotima (kako ih u zagrebačkom odjelu za sudsku medicinu nazivaju) vidjeti primjere kanceroznih bolesti pluća, grla, maternice ili testisa, hidrocefaličnu novorođenčad, moždane i srčane udare, čir na želucu, deformacije kralješnice i drugih organa, presjeke mozga, raznorodne tablete i analgetike, preparate za umanjivanje boli... Bol je složeni doživljaj koji uključuje brojne komponente, kemijsko-električni proces na razini stanice koji poslije ima utjecaj i na socijalne i na kulturne činjenice. Svi aspekti boli, njezin intenzitet, trajanje, umanjivanje i liječenje izvrsno su posloženi u iznimnu i čudesnu izložbu koja složenošću pomalo briše granice između umjetnosti, medicine i kulturne povijesti. U njezinu katalogu bol je esejistički promatrana u tekstovima čiji su karakteri filozofski, povijesno-umjetnički, medicinski, teološki, literarni, politički i vezani uz medije.
Ljeto je i vjerojatno ćete otići na more. Smijem li vas upozoriti? Možda će vas u nekoj gostionici gadno opaliti po novčaniku. To, kažu, boli... I, molim vas, pazite da ne stanete na ježinca. I to, kažu, boli... I čuvajte se sunca. Peče i boli... A ako vas boli, uzmite Aspirin, koji je ionako jedan od glavnih sponzora izložbe.
Marko Kružić
Klikni za povratak