BOGATA ŽETVA

BOGATA ŽETVA

Protekla sezona 2006/07. počela je u godini velikih obljetnica. Bila je to prije svega godina Wolfganga Amadeusa Mozarta u povodu 250. godišnjice rođenja velikoga skladatelja. Bila je to i godina u kojoj se obilježavala stota godišnjica rođenja trojice velikih hrvatskih skladatelja, Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula

Početak sezone bio je dakle obilježen i djelima trojice velikih hrvatskih skladatelja. Tako je primjerice i Zagrebačka filharmonija cijelu večer u studenom posvetila Mozartu ugostivši ugledna mađarskog pijanista i dirigenta Zoltana Kocsisa. On je za tu svečanu prigodu sa smanjenim sastavom orkestra pripremio tri reprezentativna i popularna Mozartova opusa, Koncert za klavir i orkestar u G-duru, K 453, uokviren dvjema majstorovim simfonijama, 25. u g-molu i 41. u C-duru, Jupiterom.

Trostruka stogodišnjica rođenja hrvatskih velikana 20. stoljeća, Cipre, Brkanovića i Papandopula, bila je također povodom za pojačano bavljenje njihovom glazbom. Tako je primjerice Papandopulov zanemareni Koncert za violinu doživio čak dvije različite izvedbe. Goran Končar izveo ga je uz SO HRT-a, a Sidonija Lebar uz ZF. Priređeno je i studijsko snimanje, kao i izdavanje nota toga reprezentativnog djela. A i Glazbena tribina HDS-a u Puli priredila je tim povodom svečani koncert na kojem je Varaždinski komorni orkestar pod ravnanjem Pavla Dešpalja dostojno predstavio djela Cipre, Brkanovića i Papandopula.

Varaždinske barokne večeri, 36, bile su znakovita prekretnica u povijesti toga tradicionalnog baroknog međunarodnog festivala. Završeno je dugo razdoblje pod vodstvom utemeljitelja i u posljednjih dvanaest godina ravnatelja Vladimira Kranjčevića. Posljednja Kranjčevićeva godina ponudila je neke nove zanimljive programske smjernice s iskorakom u neobarok. Sam Kranjčević potrudio se za dostojan oproštaj od festivala grandioznom izvedbom Muke po Ivanu Johanna Sebastiana Bacha, za koju je dobio nagradu Kantor medijskog pokrovitelja festivala »Vjesnika«.

Šteta što se Kranjčević rastao s VBV-om u nezdravoj atmosferi poremećenih ljudskih odnosa, ali za njim ostaje neizbrisiv trag, o čemu svjedoče brojni dokumenti, između ostalog i najnovije dvostruko multimedijalno izdanje 35 godina VBV urednice Erike Krpan.

Koncertnu direkciju Zagreb potresla je pak afera oko izbora novog ravnatelja. Naime Saša Britvić smijenjen je s te dužnosti zbog sumnjiva financijskog poslovanja, iako je činjenica da je upravo u organizaciji te najstarije i najutjecajnije koncertne agencije došlo do nezaboravnih gostovanja uglednih svjetskih orkestara, dirigenata i solista u atraktivnom ciklusu Svijet glazbe, kao što su bili, primjerice, simfonijski orkestri Radio Frankfurta i Radio Suttgarta.

Protekla je sezona bila i u znaku 24. muzičkog bijenala u Zagrebu. Taj ugledni festival i njegov osnivač i prvi predsjednik Milko Kelemen dobili su veliko priznanje, Kultur Preis Europa za 2007, prestižnu nagradu za kulturna postignuća koju dodjeljuje Kultur Forum Europa. U raznovrsnu i odličnu programu koji je zemlja partner Švedska ponudila 24. MBZ-u predstavila se Stockholmska kraljevska filharmonija, Ansambl udaraljki Kroumata i Camerata Nordica.

Zbor HRT-a u izvrsnu je ciklusu Sfumato odao počast dugogodišnjem prerano preminulom šefu dirigentu Igoru Kuljeriću ganutljivim koncertom njegovih djela nazvanim po skladbi Dream Music, kojim je ravnao njegov nasljednik Tonći Bilić. A kraj sezone jedinoga hrvatskog profesionalnog zbornog ansambla visoke razine na najljepši je način zaključio gost dirigent Ivan Repušić zanimljivim izborom i odličnim izvedbama manje poznatih djela Benjamina Brittena.

Ugledna čembalistica Višnja Mažuran dugogodišnje je druženje s čembalom okrunila predstavljanjem dvostrukoga CD-a Johann Sebastian Bach: Das wohltemperierte Clavir I i II. Nakon ranije izvedenih i snimljenih kapitalnih Bachovih djela, Goldberg-varijacije i Umjetnost fuge, tim je projektom na neki način zaokružila svoje proučavanje Johanna Sebastiana Bacha. Godine 2007. njezina se pozornost međutim usmjerila na još jednoga velikog majstora čembala, Domenica Scarlattija.

Izravni povod bila je 250. godišnjica njegove smrti (1757). Umjetnica je iz njegova golema opusa od čak 555 sonata za čembalo odabrala stotinu bisera i rasporedila ih u pet koncerata u Muzeju za umjetnost i obrt, od kojih je dva već održala u svibnju i lipnju, ostale će izvesti do kraja ove godine, a cijeli će projekt predstaviti i u jesen na Varaždinskim baroknim večerima.

Na posljednjem koncertu u sezoni Zagrebački solisti proslavili su pod umjetničkim vodstvom novoga koncertnog majstora Borivoja Martinića-Jerčića pedesetu obljetnicu umjetničkog djelovanja violinista Tonka Ninića. Njegova veza sa Zagrebačkim solistima traje naime punih pola stoljeća. Dolazak u taj slavni ansambl koji je tada vodio Antonio Janigro bio je ujedno početak njegova umjetničkog djelovanja. U četrdeset godina radnoga staža u ansamblu Ninić je bio prvo član, potom koncertni majstor i voditelj, a i nakon odlaska povremeno je surađivao i nastupao s ansamblom. Stoga je taj svečani koncert bio pravo slavlje. U sklopu programa kao solisti nastupili su i Ninić i njegov daroviti đak Ivo Dropulić, a predstavljen je i CD Tonko Ninić.

Dakako da izneseno nije sve vrijedno spomena u protekloj sezoni. To je tek jedan od mogućih pogleda na događaje koji su je obilježili, a koje organiziraju osim već spomenutih i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Hrvatski glazbeni zavod, HRT, ArtAgent i drugi vrijedni organizatori bogata glazbenog života u Hrvatskoj.

Višnja Požgaj