Med i mlijeko

Med i mlijeko

Svaki je korak prema etičnom i održivom načinu prehrane važan i svaki pojedinac u tom pogledu treba biti svjestan da ima moć promijeniti svijet i učiniti ga boljim za sve njegove stanovnike

Kada govorimo o bioetici i pravima životinja, nezaobilazno je govoriti o vegetarijanstvu kao o sve snažnijem pokretu u Hrvatskoj i svijetu. Na vegetarijanstvo i veganstvo ljudi se odlučuju iz etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga. Vegetarijanci ne jedu životinje, mnogi ni jaja, a vegetarijanci vegani uz životinje u prehrani ne rabe niti mlijeko, jaja i med, odnosno nikakve namirnice životinjskih porijekla. Riječ vegetarijanstvo dolazi od latinske riječi vegetus, što označava vitalnost, te homo vegetus označava tjelesno i mentalno zdravu osobu. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo na prehranu koja se zasniva na namirnicama biljnoga podrijetla.

Vegetarijanstvo je etički način prehrane jer pošteđuje životinje mučenja i klanja. Više od pedeset milijardi životinja godišnje izloženo je nezamislivoj patnji uzgoja i brutalno zaklano zbog ljudske obijesti jedenja mesa. U tu strahovitu brojku nisu uključene životinje u domaćinstvima ni ribe, čija se patnja i smrt mjeri u tonama. Životinje natrpane na farmama i potoci krvi koji teku iz klaonica u izravnoj su vezi s našim tanjurima odnosno s našim prehrambenim navikama. Nije potrebno da zbog našeg obroka pate druge životinjske vrste. Ljudi mogu bez mesa, čak ni prirodno nisu mesojedi, a pored toga zlorabe svoju inteligenciju da uskraćuju drugim životinjskim vrstama pravo da ne budu potlačene. Način prehrane koji uključuje ubijanje životinja ne samo da je primitivan i nasilan nego je i neodrživ za čitav planet Zemlju. Gubici prirodnih resursa i ekološke štete koju mesna industrija uzrokuje izrazito su velike. Prehrana mesom vrlo je rastrošna jer su za tov životinja potrebne silne količine usjeva i pitke vode, odnosno goleme obradive površine na kojima bi se mogli saditi usjevi za ljudsku prehranu. Upravo je tu izravna poveznica s gladi u svijetu u kojem se jedni razbacuju dragocjenim prirodnim resursima, dok ih drugi nemaju za preživljavanje. Čak se i prašume ponajprije sijeku zbog pašnjaka ili obradivih površina na kojima se uzgaja hrana za tov životinja. Veliki spremnici pitke vode su također na izdisaju zbog napajanja uzgojnih životinja i navodnjavanja. Potrošnja struje, nafte i ostalih resursa također nije ni najmanje zanemariva. Stočarstvo uzrokuje i veliko zagađenje tla, vode i zraka i to s velikim utjecajem na održivost života na Zemlji.

Goruće pitanje globalnog zatopljenja u izravnoj je vezi s našim načinom prehrane s obzirom da upravo uzgoj i ubijanje životinja stvara enormnu emisiju plinova odgovornih za zagrijavanje atmosfere. Najjednostavnija i najučinkovitija stvar koju pojedinac može učiniti da pomogne u borbi protiv globalnog zatopljenja jest da postane vegetarijanac. Uza sve to prehrana mesom i namirnicama životinjskoga podrijetla narušava ljudsko zdravlje i povezana je s gotovo svim današnjim smrtonosnim bolestima poput bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara, karcinoma i pretilosti. Vegetarijanci u prosjeku znatno manje obolijevaju te dulje žive, a ne treba zanemariti i činjenicu da gotovo sva trovanja hranom dolaze od namirnica životinjskoga podrijetla. Kada se na sve to pridoda i današnji način držanja životinja, odnosno svi lijekovi i hormoni kojima se životinje tretiraju, te pesticidi kojih je zbog nakupljanja u mesu višestruko više nego u biljkama, jasno je da ljudska navika jedenja životinja ne koristi ni čovječanstvu ni svim ostalim oblicima života na Zemlji.

Kokoši natrpane u kaveze tako da čitav život ne mogu ni raširiti krila i koje nakon što se iz njih iscrpe snaga da nesu jaja završe na traci smrti, jasan su razlog zbog kojih mnogi vegetarijanci ne jedu jaja i bez saznanja o visokoj razini kolesterola u njima. Vrlo je neprirodna prehrambena ljudska navika i uzimanje životinjskog mlijeka s obzirom da ni jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko neke druge životinjske vrste, kao što ni jedna druga životinjska vrsta ne pije mlijeko u odrasloj dobi. Krave koje imaju mlijeko za svoje mlade pretvorene su, da bi zadovoljile golemu ljudsku potražnju, u biološke strojeve što daju i do 50 litara mlijeka dnevno, iako prirodno daju najviše tri litre, koliko im treba za prehranu teleta. Da bi proizvodnja bila uvijek velika, krave se stalno umjetno oplođuju, a mladi se od majki odvajaju i šalju na tov i klanje. Svaki sisavac ima različit sastav mlijeka prilagođen potrebama svoje vrste, što je jasan pokazatelj neprikladnosti životinjskog mlijeka za ljudsku prehranu te izravne povezanosti s bolestima u čovjeka.

Sve su to samo neki od razloga zbog kojih vegetarijanci vegani ne konzumiraju ni životinjsko mlijeko. Vegetarijanska odnosno veganska prehrana ne znači gubitak užitka okusa. Pored okusa mesa koji se postiže začinima u proizvodima biljnoga podrijetla na raspolaganju je i velika paleta jela i proizvoda koji nisu uključeni u standardnu europsku prehranu. Da se i ti standardi lagano mijenjaju, pokazuje i podatak da se svaki deseti građanin Njemačke hrani bezmesno. Iako Hrvatska nema toliku brojnost osviještenih građana po pitanju prehrane, nije zanemariva niti brojka od više od 150 000 hrvatskih građana koji su se prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja izjasnili kao vegetarijanci.

Zbog izrazito slabe opće educiranosti o povezanosti ljudske prehrane sa zdravljem, ekologijom i etikom te zbog mnogih predrasuda o vegetarijanstvu preporučamo dalje skupljanje informacija na web-stranicama poput www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegekit.com, a ovaj članak neka posluži kao poticaj svima koji život žele odgovorno živjeti i koji su spremni mijenjati svoje navike. Svaki je korak prema etičnom i održivom načinu prehrane važan i svaki pojedinac u tom pogledu treba biti svjestan da ima moć promijeniti svijet i učiniti ga boljim za sve njegove stanovnike.

Luka Oman

Luka Oman (1975), programer uravnotežene prehrane, predsjednik je Prijatelja životinja, udruge za promoviranje prava životinja i vegetarijanstva kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljiva načina života. Udruga edukacijskim i drugim aktivnostima sustavno radi na osvješćivanju hrvatske javnosti o oblicima zlostavljanja životinja, od masovnog uzgoja na farmama, pokusa na životinjama do nehumana odnosa prema kućnim ljubimcima.