Crveno jezero

Crveno jezero

Autori Orsat Franković, Ivana Vučić, dizajneri, dimenzije 112 x 73 (blok) i 31,24 x 35,50 mm (marka), naklada 30.000, datum izdanja 8. lipnja 2007.

Crveno jezero nedaleko od Imotskog zaštićeni je spomenik prirode i istinski fenomen krša. Nastalo je tektonskim urušavanjem i mlađega je geološkog postanka. Ima oblik elipse (duža os 213 m, a kraća 190 m). Promjer jezera na površini vode iznosi oko 180 x 150 metara, a čudesna je njegova dubina, duboko je od 250 do gotovo 300 metara, što ovisi o godišnjem dobu i vodostaju, a samo je dno jezera ispod morske razine. Ukupna visina litice sa sjeverne strane iznosi 528 metara i najdublje je grotlo u Europi. Prva preciznija mjerenja Crvenoga jezera obavio je hrvatski akademik Josip Roglić 1937, a posljednja potječu iz 1998, kada se ustanovila dubina od 281 metar, koja nije i konačna. Jezerske stijene okomite su i crvenkaste boje zbog boksitne rudače. Stijene su dosta lomljive, s nekoliko špilja duljine i 700 metara sa sifonima i prostranim dvoranama. Jezero je golemi vodospremnik pitke i bistre vode, a u njega se sa sjeverne strane ulijeva i podzemna rijeka kroz otvor promjera dvadesetak metara. Zbog ljepote, mističnosti i nedostupnosti Crveno jezero predmet je mnogih priča i legendi, od kojih je najpoznatija ona o Gavanu i njegovim dvorima. Prema toj legendi u davna vremena na mjestu jezera bili su raskošni dvori škrtih i oholih Gavana i njegove žene. Kada je anđeo u liku prosjaka s dvoje djece upozorio Gavanovicu na Božju milost i pravednost, ona mu grubo i podrugljivo reče: »Što će mi tvoj Bog dok je meni Gavan moj.« U taj čas Božjom kaznom protrese se zemlja, dvori s okolicom i svim stanarima propadnu duboko u provaliju, u kojoj nastade jezero, a i danas se iz dubine Crvenog jezera u noćnim satima mogu čuti Gavanovi bolni jauci. Hrvatski književnik Josip Eugen Tomić 1884, za vrijeme posjeta Imotskom, napisao je o jezeru: »...Tu, po tamnoj, gluhoj noći / Ako srca imaš proći, / Uz vilinsku čut ćeš ciku, / Vukodlaka strašnu riku / Dok nad vodom vještice / Ko plamteće zube krijese...«. Autor je teksta u deplijanu i fotografije iskorištene za dizajniranje marke Luka Kolovrat.

Priredila Sandra Cekol