Visoki dosezi bioetike

Visoki dosezi bioetike

Središnje mjesto u okviru 6. lošinjskih dana bioetike je, kao i dosadašnjih godina, zauzimao međunarodni simpozij o stalnoj temi Integrativna bioetika i nova epoha, koji je okupio osamdesetak znanstvenika iz osamnaest zemalja

U Malom Lošinju je, od 10. do 13. lipnja 2007, šesti put održana međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike. Dani su od 2002, kada su ih utemeljili Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, prerasli u središnje mjesto bioetičke rasprave u ovom dijelu Europe, što je naglašeno osnutkom dviju drugih bioetičkih ustanova, smještenih također u Malom Lošinju – međunarodne konferencije Bioetički forum za jugoistočnu Europu (od 2005) i poslijediplomskog tečaja Ljetna škola integrativne bioetike, u organizaciji Ruhrskog sveučilišta u Bochumu i Sveučilišta u Zagrebu (od 2006).

Središnje mjesto u okviru 6. lošinjskih dana bioetike je, kao i dosadašnjih godina, zauzimao međunarodni simpozij o stalnoj temi Integrativna bioetika i nova epoha, koji je okupio osamdesetak znanstvenika iz osamnaest zemalja (Albanija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska, Grčka, Hrvatska, Italija, Indija, Irska, Izrael, Japan, Kuba, Latvija, Makedonija, Njemačka, Srbija, Velika Britanija). Rad simpozija odvijao se na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, u trima usporednim sekcijama, s nekoliko plenarnih predavanja koja su održali Peter Kemp i Jacob Dahl Rendtorff iz Danske (Prema integriranom pristupu temeljnim etičkim načelima), Gilbert Hottois iz Belgije (Konsenzus i disenzus u nacionalnim i internacionalnim bio/etičkim komitetima), Thalía Fung Riverón s Kube (Metabioetika) te Hans Lenk iz Njemačke (O izazovima genetičke tehnike i bioetike. Bioetika i konkretna humanost: Iritacije uzrokovane genetičkom tehnikom i istraživanjem na ljudskim embrijima).

U izlaganjima i raspravama na simpoziju govorilo se o široku spektru tema, od kliničke prakse, biomedicinskih istraživanja te početka i kraja ljudskoga života do pojedinih pitanja iz područja zaštite okoliša, moralnoga statusa i prava neljudskih živih bića te globalno-ekološke problematike. Veći broj sudionika tematizirao je načelna pitanja vezana uza samu bioetiku, njezino utemeljenje, metodologiju i institucionalizaciju, pri čemu je, kao i na skupu u cjelini, dominantan bio integrativno-bioetički pristup koji na metodološkom planu povezuje različite perspektive u jedinstven pluriperspektivni obrazac orijentacijskoga znanja, dok je na predmetnom planu usmjeren na brojne problemske sklopove u rasponu od (bio)medicinske etike preko zooetike i ekoetike do sudbinskih pitanja suvremene civilizacije, koja valja razmatrati i u filozofijskopovijesnoj perspektivi, gdje je moguće detektirati i pratiti procese u kojima se prelamaju svjetsko-povijesne epohe.

Pored simpozija Integrativna bioetika i nova epoha, na ovogodišnjim Danima također su održani studentska bioetička radionica i okrugli stol.

Studentska bioetička radionica, koja je ove godine održana treći put te je ponovno pridonijela živosti i kakvoći skupa, bila je posvećena temi Tjelesne modifikacije, a okupila je tridesetak studenata iz Zagreba, Rijeke, Zadra i Splita. Kako u devet uvodnih izlaganja, tako i u dugoj i intenzivnoj raspravi, tjelesnim modifikacijima pristupalo se, pod bioetičkim vidom, iz filozofske, kulturno-antropološke, sociološke i cyber-teorijske perspektive. Pritom je postalo jasno da je problematika tjelesnih modifikacija ne samo najprovokativnije pitanje unutar rasprave o tjelesnosti – koja se sve do naših dana nalazila na rubovima filozofskog i općenito društveno-humanističkog interesa – nego i kamen kušnje svake teorije koja se bavi problematikom tjelesnosti, jer se u njoj prelamaju opća pitanja o tjelesnoj dimenziji ljudskoga bitka, pitanja o ulozi tijela u (samo)percepciji čovjeka, o osobnom identitetu, društvenom normiranju tjelesnosti, itd.

Okrugli stol bio je, pak, posvećen temi vode koja je – usprkos očiglednoj važnosti vode za nastanak, održavanje i funkcioniranje ljudskog i izvanljudskog života na Zemlji, te njezinoj stalnoj zastupljenosti u svim povijesnim fazama i sastavnicama ljudske kulture – još nedovoljno razmatrana u okvirima bioetike, a u javnom diskursu uglavnom je reducirana na ekonomske i političke aspekte. Nasuprot tome, budući da je zadaća bioetike da promišlja život u cjelini i uvjete života, s naglaskom na različite manipulacije živim svijetom, voda je bioetička tema par excellence. Stoga se na okruglom stolu, sa pet uvodnih izlaganja i raspravom, nastojalo osvijetliti različite aspekte problematike (prirodoznanstvene, filozofske, teološke, kulturološke, sociološke, ekonomsko-političke i medicinske), polazeći od imperativa interdisciplinarnosti i pluriperspektivnosti.

U sklopu 6. lošinjskih dana bioetike održana je i Godišnja skupština Hrvatskoga bioetičkog društva, a međunarodnu važnost ovogodišnjega skupa na poseban je način naglasila činjenica da se u sklopu manifestacije održao sastanak Upravnog odbora Međunarodne federacije filozofskih društava (Fédération Internationale des Sociétés de Philosophie – FISP), koji u svom sastavu (42 člana) okuplja najuglednija filozofska imena iz svih dijelova svijeta, od kojih je znatan dio sudjelovao u radu simpozija Integrativna bioetika i nova epoha.

U čast održavanja manifestacije, lošinjski ogranak Matice hrvatske organizirao je nastup muške klape Čikat i ženske klape Augusta iz Malog Lošinja, čime je ponovno realizirana ideja organizatora Lošinjskih dana bioetike da se, uz znanstveni dio skupa, pozornost posveti i kulturno-umjetničkim događanjima, osobito onima koja predstavljaju kulturne znamenitosti i postignuća podneblja u kojem se Dani održavaju.

Priređeno je i predstavljanje novijih knjiga iz područja bioetike, i to sedam izdanja iz Hrvatske, te po jedno iz Bosne i Hercegovine te Bugarske. Budući da je, čak i uz toliki broj knjiga, riječ samo o izboru iz recentnoga bioetičkog izdavaštva, može se reći kako je ovo predstavljanje podcrtalo intenzitet i visoke dosege bioetičkih rasprava u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, što je svakako došlo do izražaja i u simpozijskom dijelu 6. lošinjskih dana bioetike.

Ivana Zagorac