Pjevajte nešto ljubavno otvara 54. Pulu

Zagreb, 18. lipnja Vijeće Festivala igranog filma u Puli na sjednici održanoj u lipnju pod predsjedavanjem ministra kulture Bože Biškupića usvojilo je program i financijski plan 54. festivala igranog filma u Puli.

Nacionalni program u Areni bit će otvoren 15. srpnja u 21.30 projekcijom humorne drame Pjevajte nešto ljubavno redatelja Gorana Kulenovića. U nacionalnom programu bit će prikazani i filmovi Pravo čudo Lukasa Nole, Armin Ognjena Sviličića, Kradljivac uspomena Vicka Ruića, Moram spavat anđele Dejana Aćimovića te Živi i mrtvi Kristijana Milića.

Kulturna suradnja Hrvatske i Mongolij

Ulan Bator, 13. lipnja Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić i ministar obrazovanja, kulture i znanosti Mongolije Enkhtuvshin U. potpisali su u Ulan Batoru Memorandum o suglasnosti između dvaju ministarstava, a u svrhu unapređenja i jačanja suradnje u područjima kulture i umjetnosti.

Ministar je pozvao dva umjetnika iz Mongolije da posjete Hrvatsku kako bi im naša zemlja bila nadahnućem za nova stvaranja. Memorandum obuhvaća vladine i nevladine kulturne i umjetničke organizacije. Na radnom sastanku ministri su razgovarali o mogućnostima razmjene programa u kulturi, pa će tako Mongolija imati prigode ugostiti dvije izložbe iz Hrvatske, Suvremeni hrvatski crtež i Svjetska baština u Hrvatskoj.

U Hrvatsku bi pak nakon Budimpešte trebala stići izložba Džingis-kan o osnivaču mongolske države i slavnom vojskovođi.

Devet novih knjižnica

Zagreb, 13. lipnja Uz potporu Ministarstva kulture do kraja ove godine otvorit će se devet knjižnica diljem Hrvatske, dok ih je od početka godine otvoreno šest, za što je izdvojeno 19,5 milijuna kuna, rekla je pomoćnica ministra kulture Branka Šulc na susretu s novinarima. U prvoj polovici godine otvorene su knjižnice u Daruvaru, Imotskome, Virovitici, Bakru, Lipiku i Novom Vinodolskom, a pred završetkom su knjižnice u Novigradu, Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Iloku, Otočcu, Krku, Solinu i Kolanu na Pagu. Branka Šulc izvijestila je da je u tijeku nastavak dogradnje knjižnice u Karlovcu, koja će se otvoriti u listopadu, te izrada dokumentacije i radovi na knjižnici u Splitu.

Za nabavu knjižne i neknjižne građe, te priredbe i akcije u knjižničnoj djelatnosti 198 narodnih knjižnica, Ministarstvo godišnje izdvaja 21 milijun kuna. Knjižnice se financiraju podijeljeno Ministarstvo kulture i osnivači knjižnica (50 : 50 posto), a u odnosu 70 prema 30 posto za područja od posebne državne skrbi, objasnila je ministrova pomoćnica.

U djelokrugu Ministarstva su i programi središnjih knjižnica nacionalnih manjina u kojima se, ustvrdila je, posebna pozornost pridaje njihovoj povezanosti s matičnim zemljama. Ministarstvo osigurava sredstva za programe i plaće u devet manjinskih knjižnica, Mađara, Čeha, Slovaka, Austrijanaca, Talijana, Albanaca, Rusina i Ukrajinaca, Srba i Slovenaca. Branka Šulc najavila je izdavanje monografije Hrvatske narodne knjižnice 1991 – 2007, prve sveobuhvatne publikacije o hrvatskim knjižnicama.

Regionalni sastanak u Bukureštu

Bukurešt, 7. lipnja Peti regionalni kulturni sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Europe završio je u Bukureštu usvajanjem zajedničke deklaracije u kojoj se, među ostalim, ističe da »kulturna raznolikost jugoistočne Europe pridonosi boljem razumijevanju među narodima, kao i povećanju kulturnog nasljeđa za buduće generacije«. Skup, na kojem su sudjelovali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ministar kulture Božo Biškupić, organizirali su Vijeće Europe i UNESCO.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sastao se u Bukureštu s generalnim direktorom UNESCO-a Koichirom Matsuurom, koji je iskoristio prigodu da se zahvali hrvatskom predsjedniku na organizaciji prošlogodišnjeg sastanka na vrhu u Opatiji i istaknuo je važnost održavanja takvih sastanaka. Hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, pozvao je Matsuuru na konferenciju ministara kulture koja će s održati u rujnu u Zadru.

Matsuura je izrazio veliko zanimanje za Centar za podvodnu arheologiju koji se otvara u srpnju u Zadru i koji bi, prema Biškupićevim riječima, trebao postati centar UNESCO-a za Mediteran.

Otvorena obnovljena Barokna kuća u Ninu

Nin, 6. lipnja U Ninu je povodom Dana grada otvorena Barokna kuća, koje je obnova, vrijedna oko tri milijuna kuna, počela prije devet godina. Obnovljenu zgradu, u kojoj se nalazi Galerija Višeslav, Multimedijalna dvorana i nova Gradska knjižnica, otvorio je ministar kulture Božo Biškupić. Ministarstvo kulture obnovu je financiralo s 2.130.000 kuna, na čemu je gradonačelnik Nina Emil Čurko osobito zahvalio, istaknuvši kako bez pomoći Ministarstva obnova toga, kako je kazao, rijetka primjera ruralne arhitekture ne bi bila moguća. Ministar Biškupić rekao je da će se u Ninu nastaviti arheološka istraživanja jer, istaknuo je, »Nin je simbol hrvatske državnosti i hrvatske povijesti«.

Biškupić traži stalni kazališni ansambl u Šibeniku

Šibenik, 6. lipnja Predstavljajući projekte i ulaganja u kulturu u šibensko-kninskoj županiji ministar Biškupić rekao je da je u ovoj godini iz državnoga proračuna za kulturne djelatnosti u toj županiji osigurano ukupno 17 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na zaštitu spomenika kulture.

Država je i dalje spremna poduprijeti projekte zaštite kulturne i prirodne baštine, knjižničarsku, muzejsku i galerijsku djelatnost, no traži da se u njih aktivno uključe gradovi i sama županija, rekao je Biškupić i poručio da Grad Šibenik mora sve napraviti da se konačno osnuje profesionalni kazališni ansambl.

»Šibenik ima prelijepu zgradu kazališta koja je obnovljena nakon što je u ratu bila pogođena i treba imati stalni kazališni ansambl. Uvijek ističem primjer Virovitice, koja je manji grad od Šibenika, a ima svoj profesionalni ansambl. Zato i Šibenik mora uložiti napore da dobije pravi profesionalni ansambl«, rekao je Biškupić.

Biškupić je odbacio nedavne optužbe mještana Otavica da se država ne brine za ostavštinu Ivana Meštrovića. Kada je riječ o Meštrovićevim zgradama u Otavicama, u kojima je bila smještena ambulanta i škola, problem je u brojnim vlasnicima koji se ne mogu među sobom dogovoriti, a ne u državi, naglasio je Biškupić. Najavio je osnivanje Muzeja Meštrović, sjedište kojega bi bilo u Splitu, jer se način prezentiranja Meštrovićeve ostavštine putem Fundacije Meštrović nije pokazao najuspješnijim.

Biškupić je u Šibeniku najavio i veliku izložbu o dalmatinskom zaleđu, koja će u rujnu biti postavljena u Klovićevim dvorima u Zagrebu, a na kojoj će biti predstavljena kulturna i povijesna baština Vrgoraške, Imotske, Sinjske i Drniške zagore.