Velika violinistička tradicija

Velika violinistička tradicija

Na posljednjem natjecanju Vaclav Huml bilo je šest naših kandidata. Nakon stanovite stagnacije to je bio napredak, a prvi se put dogodilo da je netko iz Zagreba dobio treću nagradu. Bio je to Ivo Dropulić

Glazbeni pisac, violist i pedagog Zlatko Stahuljak, rođen 1933. u Zagrebu, pokrenuo je 1977. Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml, koje se svake četvrte godine održava u Zagrebu. Bio je prvi tajnik Natjecanja, a od 1998. njegov predsjednik. Kako je natjecanje od sama početka privuklo pozornost međunarodne javnosti ozbiljnim i ambicioznim programom, reprezentativnim sastavom međunarodnog žirija i profesionalnom organizacijom, ono je već iduće godine 1978. primljeno u Svjetsku federaciju međunarodnih glazbenih natjecanja (FMCIM). Do sada je održano osam natjecanja uz postupni rast broja sudionika (od početnih 17 do posljednjih 47), a posebno raduje porast broja i vrsnoće hrvatskih sudionika.

Što vas je ponukalo da osnujete međunarodno glazbeno natjecanje u Zagrebu, gradu u kojemu takva iskustva dotada nije bilo ?

– Za vrijeme mojeg usavršavanja u sviranju viole u Češkoj, zemlji uz koju sam bio prilično vezan, opazio sam da se u Pragu organizira međunarodno natjecanje iz raznih disciplina, no posebna je pozornost okrenuta natjecanjima iz violine, jer prema statistikama potrebe za sviračima violine i viole u glazbenom životu čine 42 do 45 posto u odnosu na sve ostale instrumente. Stoga sam smatrao potrebnim da se i u Zagrebu osnuje takvo natjecanje koje bi podizalo razinu kadrova. Osim toga u Zagrebu je postojala velika tradicija violinističke umjetnosti, koja je krenula od pojave prof. Vaclava Humla, koji je na Muzičkoj akademiji odgojio preko stotinu prvorazrednih učenika i svojih nasljednika. U jednom trenutku ta je tradicija počela gubiti na kvaliteti, pa sam mislio da se za te vrijednosti treba boriti. Bio sam mišljenja kako bi natjecanje potaknulo i domaće pedagoge i domaće mlade talente da se svojim trudom više uključe u međunarodnu razmjenu.

Je li bilo teško to pokrenuti?

– Jest. Bilo je otpora. Predlagao samo još tada, dok sam bio profesor na Muzičkoj akademiji, da se istovremeno osnuje i međunarodno pijanističko natjecanje pod imenom Svetislava Stančića, koje bi se izmjenjivalo s violinističkim, ali je većina profesora bila protiv toga. Međutim, sada je Vaclav Huml jedno od vrlo uspjelih natjecanja u Europi po broju natjecatelja, jer je od sama početka okupilo ugledna imena na čelu s predsjednicima ocjenjivačkog suda Henrykom Szeryngom i Ljerkom Spillerom, a od 2009. bit će to Josef Suk. U dosadašnjih osam natjecanja bilo je prijavljeno 390 kandidata, a aktivno se natjecalo njih 252. To je prilično velik broj – u prosjeku 32 kandidata po natjecanju, a 47 sudionika na posljednjem natjecanju također ukazuje na velik ugled. Čuo sam da u Moskvi vlada fama kako se u Vaclavu Humlu ocjenjuje pošteno. A to je jako važno i na to sam vrlo ponosan.

O ugledu natjecanja govori i članstvo u Svjetskoj federaciji međunarodnih glazbenih natjecanja u Ženevi (FMCIM)!

– Kada smo mi bili primljeni 1978, bilo je pedeset natjecanja, a sada ih je 120. Vrlo je teško ući. Mi smo primljeni na prijedlog tadašnjeg predsjednika Henryka Szerynga na temelju izvanredne organizacije i visoke umjetničke razine. Drago mi je da sam na posljednjoj godišnjoj konferenciji FMCIM-a u talijanskom Terniju uspio obrazložiti i postići da Međunarodno pijanističko natjecanje EPTA Svetislav Stančić bude prihvaćeno. Prijavilo ih se osam, od toga pet pijanističkih, a primljena su dva i jedno iz komorne glazbe. To još nije službeno objavljeno, ali je sigurno tako.

Međunarodno natjecanje Vaclav Huml važno je ponajprije zbog naših mladih violinista. Kako se oni nose u toj međunarodnoj konkurenciji?

– Na posljednjem natjecanju bilo je šest naših kandidata. Nakon stanovite stagnacije to je bio napredak, a prvi se put dogodilo da je netko iz Zagreba dobio treću nagradu. Bio je to Ivo Dropulić. U ovom trenutku imamo lijep izbor mladih violinista iz različitih razreda. Tako da očekujem da će se prijaviti i polučiti uspjeh.

Kako proslavljate trideseti rođendan Natjecanja ?

– Ništa posebno. Intenzivno se pripremamo za 9. natjecanje 2009. kako bi ono bilo što bolje. Već je gotov program, a posebno me veseli da je pronađena i uvrštena u program kao zadana skladba u prvoj etapi natjecanja Improvizacija i fughetta za violinu solo iz ostavštine Miroslava Šlika. Bit će to još jedno u nizu djela hrvatskih autora, koje sustavno promoviramo putem natjecanja kao zadane skladbe. Mi kao malobrojni narod uistinu imamo sjajna djela za violinu solo i time se možemo ponositi u violinističkom svijetu.

Razgovarala Višnja Požgaj