Sto godina Škole likovnih umjetnosti

Split 5. lipnja U prostorijama Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu (palača Milesi) otvorena je 5. lipnja izložba radova profesora i đaka Škole likovnih umjetnosti. Škola bilježi punih sto godina tradicije u odgoju i obrazovanju mladeži u likovnim znanjima i vještinama. Pod raznim imenima, na raznim adresama, tijekom desetljeća prirodnih ili prisilnih promjena, kontinuitet ustanove održavao je snažan duh izvorne likovnosti podneblja. Izložba je otvorena do 17. lipnja 2007. (imh)

Hrvatska pristupa istraživačko-razvojnom programu EU

Zagreb, 31. svibnja Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o potpisivanju međudržavnoga sporazuma za pristupanje Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti koji se provodi u razdoblju 2007–2013. godine. Sporazum će u ime Vlade RH 13. lipnja u Bruxellesu potpisati Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa.

Sedmi okvirni program glavni je program Europske Unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja i usklađivanje nacionalnih znanstvenih i tehnologijskih politika, s ukupnim proračunom od 50,5 milijardi eura, koji čine nacionalni doprinosi svih zemalja koje u njemu punopravno sudjeluju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa s Europskom komisijom dogovorilo je znatno smanjenje nacionalnog doprinosa za 2007. godinu. Ne postoji ograničenje ukupnog iznosa koji će Hrvatskoj biti odobren za provedbu projekata, a sredstva se dodjeljuju na temelju kvalitete predloženih projekata.

Glavne su koristi od sudjelovanja u Sedmom okvirnom programu bolje iskorištavanje postojećih hrvatskih istraživačkih kapaciteta sudjelovanjem u zajedničkim projektima s istraživačkim organizacijama u EU, mogućnost odobravanja velikih istraživačkih projekata u iznosu od nekoliko milijuna kuna po projektu kao i poticanje istraživanja za potrebe gospodarstva Hrvatske i jačanje njegove konkurentnosti.

Ana Marušić predsjednica svjetske udruge znanstvenih časopisa

Austin, 28. svibnja Glavna suurednica časopisa »Croatian Medical Journal«, Ana Marušić, redovna profesorica anatomije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, preuzela je dužnost predsjednice Council of Science Editors (CSE), udruge koja okuplja urednike oko tisuću znanstvenih časopisa iz cijeloga svijeta.

Anu Marušić izabrali su članovi te najuglednije međunarodne udruge, a dužnost predsjednice je prihvatila na pedesetom godišnjem sastanku CSE, u Austinu, Texas. CSE ima za cilj edukaciju urednika i promicanje standarda uredničkog rada, slobode i odgovornosti.

Ana Marušić dosad je uspješno predsjedala udrugom World Association of Medical Editors 2003–2005, a članica je i International Committee of Medical Journal Editors, skupine trinaest urednika medicinskih časopisa, koja donosi pravila publiciranja u medicini.

Antologija hrvatske poezije na ruskom

Moskva, 27. svibnja Objavljena je antologija hrvatske poezije na ruskom u izdanju Pranata, u Moskvi, a njezino su izlaženje potpomogla hrvatsko i rusko ministarstvo kulture. Urednik antologije ruski je pjesnik Sergej Glavjuk, urednik »Literaturne Gazete«. Ovo je osma po redu knjiga u biblioteci antologija poezije slavenskih naroda Iz vijeka u vijek (slavenska poezija 20–21. stoljeća), a do sada su objavljene makedonska, srpska, bjeloruska, ukrajinska, češka, bugarska, slovačka i hrvatska antologija. U hrvatsku antologiju uvršteno je sedamdeset i šest autora rođenih između 1922. i 1971.

U okviru Dana slavenske pismenosti u Kolomni, gradu od 150.000 stanovnika udaljenu stotinjak kilometara od Moskve, 25. svibnja predstavljeno je svih dosad objavljenih osam antologija, a na drugoj promociji istog dana u Moskvi, u Domu nacionalnosti predstavljena je samo hrvatska. U Zagrebu će predstavljanje organizirati Ministarstvo kulture u listopadu.

Preminula Vida Flaker

Zagreb, 25. svibnja Preminula je hrvatska književna povjesničarka i prevoditeljica Vida Flaker. Rođena je 30. rujna 1935, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1961. Od 1964. do 1999. radila je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavila se tekstološkom obradom djela hrvatskih pisaca. Objavila je knjigu Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta (1977), a u časopisima i zbornicima studije o Milanu Begoviću, Vladimiru Nazoru, Ivi Vojnoviću i drugim piscima te radove s područja hrvatske dramske književnosti. Prevodila je s ruskog i njemačkog jezika (Bulgakov, Melchinger...)

Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za 2006. godinu

Zagreb, 25. svibnja Odbor nagrade Vladimir Nazor s akademikom Milanom Mogušem na čelu donio je jednoglasne odluke o dobitnicima Nazora za najbolja umjetnička ostvarenja za 2006.

Povjesničaru književnosti i esejistu Miroslavu Šicelu pripala je nagrada za životno djelo za književnost, a godišnja nagrada pjesniku Mati Ganzi za zbirku Hvatanje sjene. U glazbenom izrazu laureati su primadona Branka Stilinović za životno djelo, a violinist Goran Končar dobiva godišnju nagradu za izvedbu Koncerta za violinu i orkestar Borisa Papandopula. U likovnim i primijenjenim umjetnostima akademski slikar Josip Vaništa primit će nagradu za životno djelo, dok je godišnja pripala akademskom slikaru Zlatanu Vrkljanu za samostalnu izložbu Slike. Među filmašima redatelj Krsto Papić dobio je nagradu za životno djelo, a Simon Bogojević Narath godišnju nagradu za animirani eksperimentalni film Levijatan. Nazorovi laureati za kazališnu umjetnost su Vanča Kljaković u kategoriji za životno djelo, a Galiano Pahor za ulogu Schürzingera u predstavi Kazimir i Karolina Ődöna von Horvatha dobio je godišnju nagradu. U arhitekturi i urbanizmu dobitnik Nazora za životno djelo je arhitekt Ante Rožić, dok arhitekt Goran Rako za projekt Arheološkog muzeja Narona u Vidu dobiva godišnju nagradu.

Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo i godišnje nagrade dobitnicima bit će uručene 19. lipnja 2007. na svečanosti u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva.

Preminuo Albert Goldstein

Zagreb, 23. svibnja Preminuo je ugledni hrvatski izdavač, urednik, književnik i prevoditelj Albert Goldstein. Bio je direktor Izdanja Antibarbarus d.o.o., a tijekom četrdesetak godina profesionalnoga djelovanja objavljivao je vrijedne knjige, čime je zadužio hrvatsku kulturu, stoji u priopćenju.

Rođen je 1943. u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu završio studij povijesti umjetnosti i komparativne književnosti. Od 1969. član je Društva hrvatskih književnika i jedan je od osnivača Hrvatskoga društva pisaca. Član je hrvatskog PEN-a, a obnašao je i dužnost predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Uređivao je niz biblioteka u Grafičkom zavodu Hrvatske, bio je direktor i glavni urednik nakladničke kuće August Cesarec, a od 1993. direktor i urednik u svojoj izdavačkoj kući Izdanja Antibarbarus d.o.o. Za svoj rad primio je brojne nagrade: Goranovu, J.J. Strossmayer, Grada Zagreba i Kiklop za znanstvenopopularnu knjigu godine.