Zvijezda nesloge

Zvijezda nesloge

Nakon povijesne opsjednutosti brojem 13 i njegovim negativnim konotacijama, nove paranoje mogao bi početi izazivati njegov sljednik i nova numerološka zvijezda – broj 23, te svoga prethodnika prepustiti debelom zaboravu, čak ga prebaciti u sferu sretnih brojeva. Popkulturni fenomen znan i kao enigma broja 23, korijene vuče iz pedesetih godina 20. stoljeća – diskordijanskoga vjerovanja i štovanja grčke božice svađe i neslaganja Eris (grč. Eris, lat. Discordia) i njezine jabuke razdora; (anti)religije utemeljitelja Gregoryja Hilla i Kerryja Thornleya, uvjerenja da su sva zbivanja izravno povezana s brojem 23, mahom dobivenim numerološkim zbrajanjem manjih brojeva u imenici–označavateljici promatrane osobe ili predmeta.

Izrazito evocirajući Tajni prozor Davida Koeppa, čak i Deveta vrata Romana Polanskog ili Anđeosko srce Alana Parkera, Broj 23 putem noarovskih fantazijskih sekvenca, ominoznoga nijemog psa, fotografiju Matthewa Libatiquea ispranoprljavih zelenih i smeđih tonova s proplamsajima crvene, poruku prenosi na agresivno artistički način, no naposljetku manje koketira s nadnaravnim i hororom no što bi se moglo pomisliti, bivajući ne toliko puzzle–zapis o dijaboličkoj literaturi koliko klasična murder–mistery zaogrnuta u psihološki triler.

Pomaknuta i izvorna premisa filma, ipak, potporu nije našla u jednako vještu scenariju, te film najiskrenije zaslužuje mahom riječi pokude, pa bi se moglo reći da je preuzetan, zbrkan, vizualno napadan u art–vodama, plitak, nedovoljno campy, razočarava i dovodi do antiklimaksa. Ipak, zasigurno posjeduje kvalitetu dopadljivosti, iako bliže trashy–označnici, nikako egzistencijalističko–metafizičkim, slojevito nadahnutim propitkivanjima kakve kontroverzni Schumacher nastoji nametnuti i ponuditi te, posljedično, u njih uvjeriti.

Katarina Marić