Zečevi, ježevi i miševi

Zečevi, ježevi i miševi

Nakon 1900. ilustrirane dječje knjige (posebice božićne, darovne) postale su modom, običajem. Izdavači su se međusobno natjecali u njihovoj vizualnoj atraktivnosti pri privlačenju publike, što je omogućilo isplivavanje mnogih talenata posve nova naraštaja ilustratora (nakon viktorijanskoga s predvodnicima poput Arthura Rackhama, Johna A. Fitzgeralda ili Richarda Doylea). Među njima bilo je mnogo žena – od Eleanor Vere Boyle i Winifred Margaret Tarrant, preko Helen Jacobs i Cecily Mary Barker do genijalne autorice, ilustratorice i spisateljice Beatrix Potter. Njezina vodenim bojama oživjela flora i fauna, zečevi, ježevi i miševi, uhvaćeni u živopisnim antropomorfičnim aktivnostima, u minijaturnoj odjeći, čine je preciznim naturalistom, ujedno romantičnim i trezvenim, snažno u realnom utemeljenim, preciznim promatračem (a bila je i osvjedočena ekologinja, čije postupke u borbi za očuvanje okoliša osjećamo i danas).

Redatelj Cris Noonan (Praščić Babe) orijentira se na nekoliko godina najplodnijeg i najsretnijeg razdoblja autoričina života; pritom film zadržava kompaktnim, čvrsto i solidno ispričanim i režiranim, nepretencioznim i jednostavnim u namjerama, kreirajući izrazito toplo, ljupko djelo, prekrasne fotografije, krajolika i sugestivnih interijera, pastoralno ugođene glazbe, no osjećaj i asocijacije na potpuri ili starinske bombonijere sa svilenim bombonima kakav pritom pronosi nikad ne otklizavaju u sladunjavost. Posebno je uspješan pri izvrsnoj konstrukciji nježne ljubavne priče, a jedini prigovor mogao bi se dati na izbor Renée Zellweger za naslovnu ulogu (iako je ona svoju zadaću obavila solidno).

Tradicija darovitih ilustratorica nastavila se do danas (s posebice jakim snagama u Slovačkoj i Iranu – Neda Azimi, Hoda Haddadi, primjerice), pa tako i u Hrvatskoj (Andrea Petrlik Huseinović, Ana Kadoić, Sanja Rešček). Srećom za sve, možemo zaključiti.

Katarina Marić