Završen 14. festival glumca

Županja, 21. svibnja Najboljom predstavom 14. festivala glumca proglašen je Smisao života gospodina Lojtrice Saše Anočića u izvedbi zagrebačkog Kazališta KNAP – Kulturnog centra Peščenica, odlučio je danas Ocjenjivački sud festivala, koji se od 12. do 21. svibnja održao u vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ocjenjivački sud koji su činili glumci Nada Subotić, Otokar Levaj i Filip Radoš najboljim glumačkim kreacijama proglasio je izvedbe ovih glumaca: Alme Prica (naslovna uloga Hasanaginice), Brune Bebić Tudor (Giga Barić, Bez trećega), Mustafe Nadarevića (Hasanaga, Hasanaginica) i Ante Čede Martinića (Marko Barić, Bez trećega).

Najboljim mladim glumcem proglašena je Csilla Barath Bastaić za ulogu u predstavi Slijepe ulice Gordane Ostović zagrebačkoga kazališta Mala scena.

Za 14. festival glumca izbornica Helena Buljan odabrala je osamnaest predstava, koje je u deset dana festivala, prema procjeni organizatora, vidjelo više od deset tisuća gledatelja.

Svečanost dodjele nagrada i priznanja održana je u kinu Mladost u Županji, koja je ovogodišnji domaćin Festivala glumca.

Najboljim glumcima i glumicama te najboljoj predstavi u cjelini dodijeljene su statue Fabijan Šovagović, a najboljem mladom glumcu nagrada Ivo Fici.

Otvoren Arheološki muzej Narona

Vid, 18. svibnja Kruna obilježavanja ovogodišnjega Međunarodnog dana muzeja bilo je otvaranje Arheološkog muzeja Narona u mjestu Vid kod Metkovića. Gradnja muzejske zgrade trajala je šest godina, a zgrada, izgrađena prema projektu arhitekta Gorana Raka, nalazi se na mjestu gdje su arheolozi pronašli šesnaest vrlo dobro očuvanih skulptura rimskih careva te ostalih moćnika i božanstava nekadašnjega hrama posvećena rimskom caru Augustu iz 1. stoljeća prije Krista. Ti hramski kipovi zauzimaju središnje mjesto u Muzeju, u čiju je izgradnju Ministarstvo kulture uložilo gotovo 28 milijuna kuna.

Prvi arheološki muzej in situ u Hrvatskoj otvorio je predsjednik Vlade Ivo Sanader. »Mi smo baštinici slavne prošlosti, koju moramo čuvati, njegovati i ostaviti je budućim naraštajima«, istaknuo je premijer Ivo Sanader govoreći na otvaranju i dodao da je otvaranje Muzeja velik uspjeh Vida, Metkovića, dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske i njime se Hrvatska definitivno ucrtava u antičku mapu Europe sa još jednim sjajnim projektom.

Ministar kulture Božo Biškupić je, čestitavši hrvatskim arheolozima na otvaranju toga specijaliziranog muzeja, istaknuo da je to u prvom redu uspjeh arheološke struke i znanosti. Hrvatska se tim muzejom predstavlja kao baštinica i dobra čuvarica kulturnoga nasljeđa, a Arheološki muzej Narona postaje naš nov muzejski simbol i snažna metafora za novu, vrsnu arhitektonsku, likovnu i muzealnu prezentaciju, koja u sebi nosi snažnu svijest o bogatu i vrijednu kulturnom nasljeđu.

Prva sustavna istraživanja u Naroni počela su potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, kad je utvrđeno postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni i mnogih epigrafičkih spomenika. U tome su prednjačili stručnjaci splitskog Arheološkoga muzeja pod vodstvom tadašnjega ravnatelja Emilija Marina od 1991. do 1997. Osim hramskih kipova arheolozi su istražili temelje bazilike ispod Crkve sv. Vida.

Vanja Sutlić novi glavni ravnatelj HRT-a

Zagreb 17. svibnja Na sjednici Programskoga vijeća HRT-a za novoga glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije izabran je Vanja Sutlić. Sutlić je u prvom krugu tajnoga glasovanja osvojio sedam glasova, Nikola Kristić dva, a Andrea Feldman jedan. U drugom krugu Kristić je dobio dva, a Sutlić osam glasova, koliko je i bilo potrebno da bude izabran.

»Ovo je trenutak preuzimanja goleme obveze. HRT ima posebnu zadaću u Hrvatskoj kao javni medij koji mora omogućiti da dijalog bude dominantan, ali i da čuva civilizacijske vrijednosti i identitet ovog društva«, rekao je Sutlić zahvaljujući Vijeću na povjerenju, dodajući da stoji iza svih svojih riječi koje je izgovorio pred Vijećem prigodom predstavljanja svog programa.

Ranije je, uvjeravajući Vijeće da je baš njegov program najbolji, Sutlić rekao da se u šest tjedana, koliko je bio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja, uvjerio da se promjene moraju dogoditi odmah i da ih se treba provesti vrlo odlučno. Najavio je tako da će rebalansom poslovnoga plana, koji se već počeo izrađivati, zahtijevati reduciranje troškova. No, prave promjene uslijedit će nakon što se donese dugoročni poslovni plan, koji mora biti gotov do kraja godine. Osim toga Vijeću je obećao prezentirati dugoročnu poslovnu strategiju, na temelju koje će se izraditi srednjoročni poslovni plan. Među ciljevima naveo je što veću neovisnost o političkim i financijskim skupinama, a potrudit će se i da nabava programa od neovisnih produkcijskih društava bude jasno obrazložena.

Hrvatska kinematografija u Cannesu

U pokušajima da podupre domaću produkciju, kao i komplementarne djelatnosti vezane uz kinematografiju, Ministarstvo kulture prošle je godine izdvojilo 35 milijuna kuna. Osim financijske potpore za snimanje filmova, posebna je pozornost posvećena primjerenu predstavljanju filmske proizvodnje na najvažnijim sajmovima, pa je tako na prošlogodišnjem Međunarodnom filmskom sajmu u Cannesu Hrvatska prvi put sudjelovala zajedno sa Slovenijom, a u veljači 2007. samostalno na Berlinaleu.

Ove se godine od 16. do 26. svibnja u organizaciji Ministarstva kulture predstavljaju hrvatska filmska dostignuća na Međunarodnom filmskom sajmu u Cannesu. Hrvatski paviljon smješten je na atraktivnoj lokaciji u okviru Village Internationala.

Namjera je organizatora svim producentima pružiti pouzdanu informaciju o hrvatskom filmu te profesionalnoj ponudi i potražnji, DVD-ove s hrvatskim filmovima te promidžbeni materijal vezan uz audio-vizualne djelatnosti u Hrvatskoj. Hrvatsko predstavljanje obuhvatit će i marketinška prikazivanja naših filmova (dvoranske projekcije) u sklopu kojeg će od 22. do 24. svibnja biti prikazana četiri hrvatska filma: Duh u močvari Branka Ištvančića, Pravo čudo Lukasa Nole, Armin Ognjena Sviličića te Trešeta Dražena Žarkovića i Pave Marinkovića.

Da službeni program Filmskog festivala u Cannesu ne prođe bez hrvatskih predstavnika, pobrinuo se Antonio Gabelić, čiji je kratkometražni eksperimentalni film Putovanje (Travelling) ušao u službenu selekciju programa Semaine de la Critique (Tjedan kritike), u kojoj je prikazan 23. svibnja. Uz redatelja, apsolventa dramaturgije, na filmu su radili snimateljica Dinka Radonić, apsolventica na Akademiji dramskih umjetnosti, te montažer Andrija Gvozdić Michl.