Počeci profesionalnog baleta

Počeci profesionalnog baleta

Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata. Rubovi, memorija, Hrvatsko filološko društvo i Biblioteka Književna smotra, Zagreb, 2006.

Pet godina nakon izlaska časopisa »Književna smotra«, br. 119, posvećena ruskim emigrantima u Hrvatskoj, izašla je pod istim naslovom i knjiga. No, osim što je dodana sintagma između dva rata i time sužen i produbljen prostor bavljenja, samo je nekoliko ponovljenih tekstova, i riječ je zapravo o znatnom proširenju teme. Vjerojatno je neočekivano naći prikaz knjige Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata koju je priredila Irena Lukšić pod plesnom temom. No, opet, i nije, ako se podsjetimo povijesti zagrebačkoga baleta, kao i europskog baleta 20. stoljeća uopće. Osim toga, plesno izdavaštvo tako je siromašno da je važno zabilježiti i upozoriti na rijetke priloge koji nedvojbeno obogaćuju naše spoznaje iz povijesti nacionalne kulture. (Povijest zagrebačkoga baleta pripada, predmnijevam, u nacionalnu kulturu?) Djagiljevljev pohod na Europu, slavno započet nastupom Ballets Russes u Parizu 1909, imao je nevjerojatno velike posljedice i silan utjecaj na ples i kazališnu umjetnost, a kad se tomu pribroji politička situacija i Revolucija nakon koje su se rijetki vraćali u majčicu Rusiju, ne čudi da je gotovo svaki nacionalni balet u Europi imao svoje Ruse.

U časopisu su već predstavljeni Vladimir Ivanović Žedrinski autobiografskim zabilješkama i Pavel Froman (Marina Bagarić, Elementi modernoga ruskog slikarstva u scenografijama Pavela Fromana), a tekstovi se jasno dotiču i Margarite i Maxa Fromana, ali to je bilo nedovoljno s obzirom na njihovu važnost u formiranju hrvatske profesionalne baletne scene. Zato je silno dobrodošao članak Zvonimira Podkovca, Iz povijesti zagrebačkog baleta, posvećen Margariti Petrovnoj Froman, koja je nakon Boljšoja, Ruskih baleta Djagiljeva i američke turneje s Nižinskim, zapela u Zagrebu, odgojila naraštaje plesača koji su se poslije dokazali na svjetskim scenama, koreografirala balete i režirala opere. Ne samo da je Zagreb tada upoznat i u tijeku s europskim baletnim trendom, nego Fromanova surađujući s domaćim skladateljima stvara i antologijska djela nacionalnoga baleta.

Sadržajan i temeljit, ganutljiv u razmišljanjima o njezinu odlasku u Ameriku i ne baš doličnom statusu ostarjele umjetnice, uz nekoliko pisama iz osobne ili ustupljene korespondencije, Podkovčev tekst navodi i ističe manje poznate pojedinosti iz biografije Fromanove, odnosno one koji rijetko nalaze mjesto u brzim, općim povijesnim pregledima. Uz to pobrojane su njezine koreografije i režije, gostovanja koja je s braćom Maksom ili Valentinom, i malim grupama iz zagrebačkog baleta poduzimala po Europi.

Posebno i vrlo zanimljivo poglavlje unutar Podkovčeva teksta je Ruske plesačice i plesači koji su prošli kroz Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 1920–1940. u kojemu su navedeni mnogi više ili manje ili nikako poznati plesači, s duljom ili kraćom biografijom. I kao, nažalost vrlo kratak, Epilog. Uspomene o baletu Zagrebačkog kazališta Olge Kononovič, još jedne naše Ruskinje, koju je Podkovac upoznao u Domu ruskih umirovljenika u Parizu.

Knjiga Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata. Rubovi, memorija kompilacija je zanimljivih radova iz područja kazališta, umjetnosti riječi, društvene okoline, događaja i sudbina, a završava opsežnom bibliografijom izdavačke djelatnosti i radova ruskih emigranata u Hrvatskoj. Sigurno će mnogi čitatelji posve različitih interesa pronaći zanimljive i inspirativne podatke. Ja sam si, s veseljem, uzela pravo staviti ples u prvi plan.

Maja Đurinović