Papinski arhijatar

Papinski arhijatar

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 29,82 x 48,28 mm, naklada 200.000, datum izdanja 23. travnja 2007.

Drugi velikan u ovogodišnjoj seriji poštanskih marka Znameniti Hrvati (o Andriji Mohorovičiću pisali smo u »Vijencu« br. 343) je Đuro Baglivi (Dubrovnik, 1668 – Rim, 1707). Baglivi je s dvije godine ostao siroče pa skrb o njemu i njegovu mlađem bratu preuzimaju isusovci. Osnovnu humanističku naobrazbu stječe u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku, a kao četrnaestogodišnjak odlazi u grad Lecce na jugu Italije, gdje ga je posinio ugledni mjesni liječnik Pier Angelo Baglivi.

Studij medicine odslušao je u Napulju, a diplomirao je u Salernu. Njegova blistava liječnička, akademska i znanstvena karijera počinje nakon što je njegov dar uočio najslavniji liječnik toga vremena Marcello Malpighi. Kulminacija njegove akademske karijere bila je izbor za profesora anatomije i teoretske medicine na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, a priznanje njegovoj vrhunskoj liječničkoj praksi izbor je za arhijatra dvojice papa (Inocenta XII i Klementa XI). Svjetsku znanstvenu slavu donose mu djela De praxi medica (1696) i De fibra motrice et morbosa (1700). Godine 1704. prvi put su tiskana njegova Sabrana djela (Opera omnia) u Rimu. Baglivi je kao erudit i polihistor bio jedan od vodećih intelektualaca svoga doba.

Kao izvrstan kliničar Baglivi s kliničkom praksom povezuje rezultate svojih istraživanja u animalnim pokusima i razudbi umrlih. Između ostalog otkrio je značenje produljene moždine kao središta kontrole vitalnih funkcija i dokazao da ozljede jedne hemisfere mozga dovode do paralize na kontralateralnim dijelovima tijela.

Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC). Autorica teksta objavljena u deplijanu je Nada Čikeš.

Priredila Sandra Cekol