Tal i dil

Tal i dil

U jednom od zanimljivih komentara Sanje Modrić (»Jutarnji list«, 5. listopada 2006.), ovaj put o, eufemistički rečeno, »nepodopštinama« naših popularnih kriminalaca (kod mene oni ne zaslužuju ni fusnotu), pročitala sam rečenicu koja, možda i nesvjesno, spaja našu jezičnu prošlost i sadašnjost. Evo te rečenice: »Nijednoj postavi ni ispostavi Državnog odvjetništva nije, međutim, palo na pamet provjeravati kako su ta dvojica poslovala svih ovih godina, iz koje su supstance stvorili tu neopisivu količinu nekretnina, pokretnina i vrijednosnica, s kim su u vrhu politike bili u talu, jer s mnogima svakako jesu bili, i kakva je doista bila njihova uloga u desecima spornih poslova i dilova o kojima se već štošta zna« (istaknula N. O.). Novinarka Sanja Modrić razdragala me spominjanjem starinske riječi tal, pa ću se njome, kao i suvremenim dilom / dealom, pozabaviti u svojoj rubrici.

Najprije tal. Riječ je proširena na poprilično velikom prostoru – rabi se npr. u Krašiću, u Slavoniji, Banatu, na Kosovu, a zabilježio ju je i leksikograf Ivan Belostenec sa značenjem dio – uz umanjenicu talec, što znači čestica, partikula, kao u češkom dílec s istim značenjem. Potječe od njem. riječi Teil i znači: 1. dio, udio, 2. dio nasljedstva, miraz. To su joj osnovna značenja, a ima i drugih – npr. za moj talj, tal, što se mene tiče, ili na talce, na mahove (Sinj). Što više idemo u prošlost, riječi su, poglavito među srodnim jezičnim skupinama, sličnije. Tako i u staročeškom (naravno, ne pivu nego jeziku) nalazimo riječ tale (u značenju koje sam već spomenula), pa onda nije nikakvo čudo što ćemo npr. i u slovenskom narodnom govoru naći riječ tal. Veliki rječnik slovenskoga književnog jezika (Ljubljana, 1995) bilježi ova značenja imenice tal: dio, podijeliti kruh na štiri tale – na četiri dijela; večji tal – veći dio; vsak je dobil svoj tal – svatko je dobio svoj dio nasljedstva; peljal je čez njegov tal – vozio je kroz njegovu parcelu.

Jasno je da je i njem. Teil u prasrodstvu s našom imenicom dio (dijel). Zajednički im je ie. korijen *del-, rezati, pa i stind. dáti, dyáti, on odreže, razdijeli; grč. daíomai, razdijelim. Tako i prasl. *dělú, i stvnjem. teil, i današnji njem. Teil, i češ. díl znače dio neke veće cjeline. Kad imamo dio u čemu, kažemo da je to naš udio. Iz istoga korijena izvodimo dionice, dioničare i njihova društva, sudionike, a onda i glagol sudjelovati. U nekim slavenskim jezicima, npr. u češkom, dio se danas kaže čast, što u hrvatskom nije produktivna riječ, nego je nalazimo samo kao okaminu u riječima čestica (koja može biti gramatička i zemljišna – partikula i parcela) i pričest (što i znači imati dijel / udjela u tijelu Kristovu).

Dil, koji se u nas još gdjegdje piše i deal, no čim se javlja i fonetizirano pisanje, znači da riječ već ide prema udomljavanju u hrvatskom jeziku, također izvire iz istoga indoeuropskog izvora kao i Teil i dio. I u engleskom imenica deal znači dio, udio, ali i dogovor, poslovanje, obavljen (sklopljen) posao, a u kartanju dijeljenje karata. U američkom slengu ova se imenica odnosi i na situaciju (kakva je situacija?) (Ž. Bujas, Englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.). Ako nabrojim još neka značenja npr. engleskoga glagola to deal – prodavati, poslovati, imati poslovne dodire s, baviti se, pozabaviti se s, rješavati – a pogotovo imenice dealer – prodavač, trgovac – vidjet ćemo da se značenja koja te srodne riječi imaju u engleskom jeziku počinju znatno razlikovati od onih koja imaju u američkom engleskom jeziku. I dok je dealer u Engleskoj (barem dosad bio) bezopasni trgovac ili djelitelj karata u kartaškim igrama (i u tim igrama onaj tko dijeli pita suigrače koliko će karata »kupiti«), u američkom slengu to i nije običan, pošten trgovac nego prodavač droge. U hrvatskom jeziku, u koji sve češće ulaze upravo američki šatrovački izrazi, diler, dilanje i dilati vezuje se isključivo uz droge (biti u dilu, ispasti iz dila – biti uključen u posao s drogom ili isključen iz njega). Diler je prodavač, još češće preprodavač, droge na ulici, po javnim zahodima, u parkovima, na dječjim igralištima, školskim igralištima. To su sitni dileri ili sitne ribe. Glavešine se obično ne zovu dileri nego poslovni ljudi (biznismeni) ili poduzetnici i operiraju u elegantno dizajniranim uredima, naravno u skupim odijelima (s markom), premazani svim mastima (a glave često i gelom). U nas bi se svatko nemalo začudio da tko poželi otvoriti dealership, jer bi ljudi najprije pomislili da je to ured za legalizaciju prodaje droga, a dealership je u engleskom zapravo obično zastupstvo ili predstavništvo. No riječ dileri i njihova rabota zasjenila je sva »normalna« i »pristojna« značenja ove riječi, pa nam za ta značenja ova riječ kao posuđenica i ne treba. U šatrovačkom jeziku, i inače vrlo otvorenu prema stranim utjecajima (jedna mu je funkcija da bude ostalim govornicima što nerazumljiviji), diler, pa onda i dil, uvijek pobuđuju asocijacije s onu stranu zakona. Čini se da se i stara riječ tal osuvremenjuje tako da se počinje protezati na danas sveprisutan, premda sve teže dokaziv, kriminal – kad se u talu i dilu / dilovima nađu krupne ribe.