Velikan seizmologije

Velikan seizmologije

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 29,82 x 48,28 mm, naklada 200 000, datum izdanja 23. travnja 2007.

Ovogodišnja serija poštanskih maraka Znameniti Hrvati donosi marke posvećene geofizičaru Andriji Mohorovičiću (o kojem širi zapis donosimo u ovom broju »Vijenca«) i liječniku Đuri Bagliviju, o kojem će više riječi biti u idućem broju. Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 1857 – Zagreb, 1936) diplomirao je matematiku i fiziku u Pragu, a upravitelj Meteorološkog opservatorija na Griču postao je 1892. Doktorirao je filozofiju u Zagrebu 1893, 1910. postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, a na Mudroslovnom fakultetu predaje kolegije s područja geofizike i astronomije. Godine 1893. postaje dopisni, a 1898. pravi član JAZU. Umirovljen je 1921. godine.

Na početku znanstvenoga rada Mohorovičić se bavi pretežno meteorologijom, a početkom 20. stoljeća njegov se znanstveni interes okreće samo problemima seizmologije, u kojoj stječe svjetsku slavu. Analizom potresa u Pokupskom, koji se dogodio 8. listopada 1909, Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Tom prigodom prvi je u svijetu na osnovi analize seizmograma utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom, a njezino je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji. Godine 1970. Mohorovičiću u čast nazvan je i krater na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Marsu. Andrija Mohorovičić pripada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a svjetski ga geofizičari uvrštavaju među velikane seizmologije 20. stoljeća.

Autor teksta o Andriji Mohorovičiću objavljena u deplijanu je Marijan Herak.

Priredila Sandra Cekol