Tranzicijski prerušeni pas

Zagreb Izložba Portret umjetnika kao tranzicijskog psa dvaju umjetnika, slikara Roberta Paulette i fotografa Đanija Celije, otvorena je u Galeriji Karas. Robert Pauletta umjetnički je direktor redatelj i model na fotografijama koje je snimio Đani Celija, a koje slikara prikazuju u različitim ulogama kao rimskog cara, oca obitelji, igrača golfa, potrošača u supermarketu, umjetnika koji se srami. Robert Pauletta time se nadovezuje na svoj ciklus slika Pittura nera, u kojima je u autoportretima prikazivao stanja, anksioznost i tjeskobu, dok u izloženim fotografijama kroz parodiju prikazuje društvene uloge, njihovu otuđenost i nesnalaženje subjekta koji ih igra. Veliki portreti ujedno su jumbo-plakati, pa iako su po kompoziciji i atmosferi slike, istodobno su i reklame u suvremenoj okolini medijske ekspanzije. Izložba ostaje otvorena do 30. travnja, a 27. travnja ista izložba otvara se u Puli, u Galeriji Cvajner.

Dnevnici Petra Dabca i Mare Milin

Salzburg U galeriji Fotohof, u Salzburgu, Mare Milin i Petar Dabac izložili su zajedno izbor iz ciklusa fotografija. Iako pripadaju različitim naraštajima, i jedan i drugi umjetnik bilježe zbilju oko sebe na izrazito subjektivan način, stvarajući od nje projekciju svoje osobnosti, svojeg unutarnjeg emotivno mentalnoga svijeta. Lieber Pero, Buffer MK i Džabe si krečio – Petar Dabac u maniri intimnoga dnevnika bilježi fragmente prijateljstva, ljubavi, susreta, putovanja, punih tanjura i praznih čaša… Na sličan način Mare Milin u svojim ciklusima 7x7x7 i Što sam sve našla u Kaliforniji čineći od fragmenta cjelinu pravi fotografski dnevnik, igrajući se neoštrinom, filmskim zrnom, kontrastima, pod- i preekspozicijom u fotografijama ljudi smještenih u svoja prirodna staništa, ali iako ne voli čudne, umjetne poze, privlače je morbidni, čudni procesi razvijanja, kako kaže autorica. Izložba ostaje otvorena do 28. travnja.

Nadrealni Pariz

Berlin U Martin–Gropis–Bauu traje velika retrospektiva Brassaďa, fotografa koji je uz to radio skulpture, crteže, grafike, pisao i bavio se filmom, a medij fotografije otkrio je u novinarskom poslu i bio jedan od prvih umjetnika noćne fotografije, snimajući ih na pohodima Parizom u društvu Henryja Millera i Raymonda Queneaua. Na njegovim fotografijama vi-dljiv je utjecaj i nadrealista i Picassa. Izložba prikazuje crteže i fotografije između 1932. i 1960, uključujući Pariz noću, koji ga je učinio slavnim, Brassaiev rad za časopis »Minotaure«, crteži, slike i grafiti. Izložba traje do 28. svibnja.

Knjiga Stanka Abadžića

Zagreb U iz-danju Frakture i uz potporu Ministarstva kulture izašla je monografija Stanka Abadžića, koja obuhvaća sve njegove cikluse od Praškog ciklusa In absentia, preko Jadranskog ciklusa, portreta, bilborda do Zagreba.

Fotograf kojega je devedesetih godina otkrila praška fotografska scena snima isključivo crno-bijele fotografije u maniri pedesetih godina uvijek rano ujutro na 16-milimetarskom filmu konstruirajući kadar s jakim svjetlosnim prijelazima u svijetle ili tamne površine svojih fotografija stavljajući pojedinosti u pedantnim kompozicijama. Na starinski način, i stilski i tehnički, u pronalasku starih zgrada i predmeta Stanko Abadžić ne priziva prošlost u kojoj je vrijeme trajalo, a odnos prema predmetima i ljudima bio pažljiviji i trajniji, nego zapravo pokazuje svoj pažljiv i posvećen unutarnji svijet.

Dina Ivan