Njihanje o osi

Njihanje o osi

Izložba je u početku zamišljena kao prigodna revijalna izložba, ali se s vremenom pokazalo da ideja izložbe vezana uz temu kravate ima mnogo veći potencijal. Fundus izložbe Izazov kravate neprestano se obogaćuje radovima hrvatskih i svjetskih autora

U četvrtak 5. travnja u Zagrebu, u neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica, održano je predstavljanje izložbe u Berlinu Izazov kravate na kojoj će biti izloženo sedamdesetak autorskih djela nadahnutih kravatom, autora iz petnaestak zemalja svijeta. Multimedijalna izložba dosad je održana u Bosni i Hercegovini, Egiptu, Južnoafričkoj Republici, Poljskoj, Austriji i Bugarskoj. Autor postava prof. Nikola Albaneže istaknuo je da je izložba u početku zamišljena kao prigodna revijalna izložba, ali se s vremenom pokazalo da ideja izložbe vezana uz temu kravate ima mnogo veći potencijal. Fundus izložbe Izazov kravate neprestano se obogaćuje radovima hrvatskih i svjetskih autora, među kojima su spomenuti nedavno pristigli radovi Ivice Antolčića i Hame Čavrka, a novinarima su tom prigodom predstavljeni fotografija Senada Zemunovića pop–art skulpture Claesa Oldenburga i Coosjea Van Bruggena iz Frankfurta te videoperformans Njihanje u osi njemačkog autora Andreasa Hoffmanna. Na konferenciji za novinare pretpremijerno je prikazan desetominutni autorski film Veze akademske kiparice Sanje Sašo. Služeći se anakronim rječnikom nijemog filma, autorica u filmu tematizira ljudske odnose kojima je posrednik kravata, u kojima se provlači nostalgija za izgubljenom vrijednošću međuljudskih odnosa. Važno je što se izložba predstavlja u vrijeme predsjedanja Njemačke Europskom Unijom, a običaj je da svaka zemlja koja predsjeda Europskom Unijom kreira svoju kravatu, objasnila je Hildegard Bentele, izaslanica za kulturnu politiku Veleposlanstva Njemačke u Zagrebu. Izložbi, osim što dodatno učvršćuje prepoznatljivost kravate kao simbola Hrvatske, zadaća je istražiti kako je kravata došla u Njemačku, naglasio je prof. Marijan Bušić, autor koncepta izložbe i ravnatelj AC–a. Međusobni utjecaji europskih naroda jednih na druge oblikovali su europski identitet kao istost u različitosti iz kojih proizlaze zajedničke vrijednosti bez kojih bi europsko jedinstvo bilo neodrživo. O tom zajedništvu i živoj komunikaciji vjekovima više od bilo kakvih međudržavnih ugovora i sporazuma svjedoče nam već stoljećima umjetnost i običaji koje dijelimo. Vrlo je važno prepoznati prinos malih naroda u oblikovanju europskog identiteta, čime se s jedne strane redefinira pojam europske baštine, a s druge afirmira posebnost i samosvijest tih naroda u europskoj kulturi.

Anita Zlomislić