Stajališta i ekscesi

»Oris«, časopis za arhitekturu i kulturu, gl. ur. Vera Grimmer, god. IX, br. 43, Zagreb, 2007.

Misli o arhitekturi prije nego što počneš raditi dobro je odabran naslov razgovora koji su s Hermanom Hertzbergerom vodili Tadej Glažar i Vedran Mimica. U veliku, bogato ilustriranu tekstu, koji zauzima osminu časopisa, bilo je dovoljno mjesta za iscrpnu analizu načela na kojima počivaju razmišljanja ugledna nizozemskog arhitekta. »Koristim se arhitekturom na isti način kao što pisac koristi slova i papir. Ne želim toliko stvoriti veličanstvenu zgradu koliko želim udomiti veličanstvenu ideju«. – tako Hertzberger opisuje bogati opus u kojem autori razgovora prepoznaju različite utjecaje. Kao jedan od temeljnih Glažar i Mimica prepoznaju školu zasnovanu na metodi Montessori, koja jest, kako će to reći sam Hertzberger, struktura koja nudi mnogo mogućnosti, a na vama je da birate, »pronađete pravi put u šumi mogućnosti«. Iz Hertzbergerovih odgovora može se iščitati strast i potpuna predanost poslu toga danas 75–godišnjeg arhitekta.

Iza poznata naslova Tko pjeva, zlo ne misli nalazi se ogled u kojem Alan Kostrenčić propituje koje bi lokacije danas najbolje dočarale spleen Zagreba da se danas snima remake Golikova filma. Zagreb nam za to uopće ne bi trebao, zapisat će Kostrenčić, jer »radnja će se odvijati u virtualnom prostoru slobodnog toka kapitala u kojem je subjekt tek nepotreban pridjev uz broj kreditne kartice«, jer »sveto Trojstvo generičke tipologije« – poslovni neboder kao centar moći, shopping–centar kao ultimativni prostor potrošnje te gated communities kao tip stanovanja – nezaustavljivo osvajaju i Zagreb.

»Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu nisu svi nužno mišljenja i stavovi redakcije« – stoji u impresumu. Ta napomena nije bez značenja, osobito ako u svjetlu gore navedena eseja pročitamo tekst Utjelovljenje kapitala – dresura grada Aleksandra Mijatovića i Maroja Mrduljaša te Javni i privatni interes u obnovi grada Ognjena Čaldarovića i Urbani projekti versus urbanistički planovi Slavka Dakića, a posebice Rupu u pamćenju Vedrana Mimice. Nakon tih tekstova potpuno je jasno koji tekstovi odražavaju stajališta redakcije, a koji su tek eksces.

Zagreb Tower, najčešći motiv fotografija u povećem marketinškom dijelu »Orisa« kao da najavljuje tekst Dvodimenzionalni neboder Krunoslava Ivanišina o tom projektu arhitekta Otta Barića. U kulturnom dijelu časopisa (ako pod tu odrednicu uvrstimo tekstove koji se malo ili nimalo dotiču arhitekture) možemo pročitati o opusu Sanje Iveković iz pera Nataše Ilić, koja je posebnu pozornost posvetila projektu Lady Rosa of Luxembourg izvedenu u Luksemburgu 2001, pogledati ciklus fotografija Judi Ljube Gamulina i pročitati ulomak romana Grad u zrcalu Mirka Kovača.

Ljubica Ivanišević