Sandi Vrabec

Sandi Vrabec

U obliku niza koncerata u dvorani palače MH u Zagrebu, pokrenutih na inicijativu redatelja Daniela Marušića i violinista Gorana Končara, Matica hrvatska već se četvrtu koncertnu sezonu za redom trudi predstaviti mlade glazbene izvođače, nositelje uglednih nagrada na hrvatskim i inozemnim natjecanjima. Na taj se način sustavno ubrzava uzlet i pronalaženje puta u proboju njihova zakučasta toka hoda umjetničke karijere. Pritom je važno da ti mladi ljudi ne ostanu bez pisanoga traga svojega koncertnog nastupa, kao početak društvene brige zajednice iz koje potječu, u kojoj su stasali, a koja bi trebala podupirati njihova nastojanja. To su nastojanja u brizi oko svakoga dobro odgojena pojedinca, koje su u malobrojnom narodu itekako važan dio mozaika samoodržanja i nacionalnog izdvajanja iz globalizacijskog okruženja, koje kao crna rupa u svemiru guta one bez potpore, prepuštene same sebi. Štoviše, kada se svakim koncertom traži mogućnost izvedbe ili praizvedbe djela hrvatskih skladatelja, a tko će svirati djela naših, ako ne mi sami, nije naodmet spomenuti da je ovogodišnji četvrti ciklus Matice hrvatske priredio do sada, u spomenutim programskim okolnostima, koncerte trojici glasovirača (Domagoj Gušćić, Jelena Pavić, Ana Čehil), dvojici violinista (Lujza Vukičević uz Dunju Bićanić na glasoviru, Marin Maras) te violončelistu Hrvoju Hrešću i gitaristu Tomislavu Tomaškoviću.

Koncertant u ponedjeljak, 2. travnja 2007, na posljednjem, osmom koncertu druge trećine ovosezonskog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, bio je klarinetist Sandi Vrabec, rođen u Novoj Gorici, dvadesetdvogodišnji mladi puhač, student Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu iz razreda izv. profesora Milka Pravdića. Sandi Vrabec nastup je izborio titulom apsolutnoga pobjednika Međunarodnoga natjecanja Nuovi orizzonti (Novi obzori) u talijanskom gradu Arezzu 2004, osvojivši prije toga niz nagrada. Na početak rasporeda recitala Sandi Vrabec stavio je djelo poznatih minijatura Roberta Schumanna pod naslovom Fantasiestücke, op. 73, u verziji za klarinet i glasovir. Slijedila je dvostavačna Sonata, op. 139b, u H-duru, br. 2, za klarinet i glasovir Sigfrida Karg-Elerta, a nakon stanke Prva rapsodija Claudea Debussyja pa djelo hrvatskoga skladatelja Petra Bergama za klarinet solo i na kraju Sonata in Re, djelo talijanskoga skladatelja Nina Rote, poznato u svijetu filmske glazbe.

Dorađenim smislom za ton, njegovu emisiju i vođenje glazbenih fraza, Sandi Vrabec suvereno nas je vodio romantičnom raspjevanošću Schumannovih minijatura, a zatim opsežno pisanom Sonatom manje poznata Sigfrida Karg-Elerta, uz glasovirsku vrsnu suradnju pijanista Ivana Batoša. Duo Vrabec-Batoš ostavio je vrlo dobar dojam u veoma važnoj komornoglazbenoj disciplini, što se nastavilo i u Prvoj rapsodiji Claudea Debussyja nakon stanke, znalačkom obojenošću izvedbe.

Skladbu za klarinet solo Concerto abbreviato Petra Bergama Sandi Vrabec sigurno je izveo pokazavši svu raskoš vladanja raznim načinima modernoga glazbenog izraza na klarinetu.

Mladi umjetnici koncert su završili skladbom dopadljive zvukovnosti Nina Rote, a zatim oduševljenoj malobrojnoj publici svirali još i dodatak lakšega glazbenog žanra.

Zlatko Stahuljak