Jezik i znanje

»Croatian Journal of Philosophy«, gl. ur. Nenad Miščević, sv. VI, br.18. Kruzak, Zagreb, 2006.

Novi broj ovoga međunarodnog časopisa za filozofiju u cijelosti je posvećen filozofiji jezika, odnosno lingvističkoj problematici i nastao je kao skup izlaganja sa seminara Philosophy of Linguistics pri dubrovačkom IUC–u 2005. Devet tekstova obuhvaća više od dvjestotinjak stranica, pa stoga i ovaj časopis, iz broja u broj postaje sve deblji. Prilozi se, uz nekoliko iznimki, referiraju na djelo američkog autora Michaela Devitta, koji na komentare njegovoj knjizi Ignorance of Language odgovara opsežnim tekstom na kraju broja. Središnja pitanja koja su se postavljala na seminaru, a ovdje su doživjela ukoričenje, urednica temata razvrstava u četiri skupine. To su pitanja o stvarnoj naravi jezika, o odnosu između jezika i znanja, odnosno kakva je vrsta znanja za govornika jezik, zatim pitanje o postojanju lingvističkih entiteta te naposljetku problem eksternalizacije jezika. Većina radova u časopisu bliska je Chomskyjevoj ideji o jeziku kao mentalnom i biološkom entitetu, odnosno psihološkom razumijevanju lingvistike, pri čemu se ona shvaća kao ogranak psihologije stoga što proučava čovjekove kognitivne kapacitete i mentalne sposobnosti.

Iduće pitanje kojim se bave autori odnosi se na definiranje koja je to vrsta znanja koja bi se mogla nazvati lingvističkom. Devitt u spomenutoj knjizi zastupa stajalište kako govornici mogu naučiti neki jezik, ali to ne znači da ga doista i poznaju. Iduće problematično polje odnosi se na lingvističke entitete i njihovo postojanje: jesu li oni tek iluzorni ili stvarno opstoje izvan uma? Primjer za to su rečenice koje posjeduju smisao i povrh toga što se u osnovi sastoje samo od fizičkih znakova odnosno glasova. Posljednji niz problema koje postavljaju autori odnosi se na razumijevanje: činjenica da ljudi govore neki isti jezik ne znači da se u punom smislu i razumiju, te se ovdje na zanimljiv način propituje mit o jeziku. Postoji još mnogo lingvističko–filozofskih zavrzlama o kojima govore autori, pa se može zaključiti kako se u ovom broju časopisa mogu pročitati i neki poticajniji tekstovi, za razliku od uobičajene prakse časopisa da objavljuje hermetične priloge iz analitičke filozofije, logike ili epistemologije koji su zanimljivi uglavnom samo stručnjacima iz tih disciplina.

Tonči Valentić