Dani Matice hrvatske Mostar

Zagreb, 4. travnja U Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen program ovogodišnjih, devetih, Dana Matice hrvatske – Mostarsko proljeće koji će se od 11. travnja do 24. lipnja pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, održati u Mostaru.

U uvodnom dijelu konferencije glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić podsjetio je na značenje Dana Matice hrvatske u Mostaru kako za kulturu Bosne i Hercegovine tako i za Matičinu Središnjicu, koja joj posvećuje dužnu pozornost.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Josip Muselimović predstavio je potom detaljnije program manifestacije, koja je započela 11. travnja, kada je u Galeriji kraljice Katarine svečano otvorena izložba Stoljeće likovne umjetnosti u Mostaru, a iste je večeri Narodno pozorište iz Sarajeva u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače izvelo Gotovčevu operu Ero s onoga svijeta. Osim umjetnika iz Bosne i Hercegovine na Danima će nastupiti i brojni gosti iz okolnih zemalja.

Između ostalih u dramskom će dijelu programa nastupiti Crnogorsko narodno pozorište iz Podgorice s Krležinom predstavom Nova zemlja, Narodno pozorište RS-a iz Banje Luke izvest će predstavu Gospođa ministarka, beogradski Atelje 212 dolazi s Nemreš pobjeći od nedjelje Tene Štivičić, varaždinski HNK izvest će Gavranovu Noru danas, a i ove će godine biti nastavljena tradicija da se mostarskoj publici predstavi i najuspješnija predstava s prošlogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara. Bit će to Orestija u režiji Ozrena Prohića.

Osim Ere, u sklopu opernoga programa Narodno pozorište iz Sarajeva izvest će i Nikolu Šubića Zrinjskog Ivana Zajca, a ljubitelji ozbiljne glazbe moći će na zatvaranju Dana uživati u muziciranju poznata im i draga gosta, Zagrebačke filharmonije. U Mostaru će gostovati i Tamburaški orkestar HRT-a sa solistima, klape s Omiškog festivala, Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni.

Bogat program namijenjen djeci uključuje gostovanja lutkarskih kazališta, a tu su i književne večeri te nekoliko izložbi. Svi ljubitelji filmske umjetnosti doći će na svoje jer će se u okviru Tjedna filma prikazati filmovi nastali u koprodukcijama BiH i Hrvatske (Gospođica, Sve džaba, Put lubenica, Armin i Grbavica).

I ovogodišnji, ambiciozno zamišljen program, potvrđuje da su Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće pravo mjesto za sve ljubitelje umjetnosti.

Vlatki Vorkapić nagrada Marin Držić

Zagreb, 6. travnja Objavljeni su dobitnici Nagrade za dramsko djelo Marin Držić Ministarstva kulture za 2006, koji su izabrani prema odluci Stručnog povjerenstva u sastavu Boris B. Hrovat (predsjednik), Branka Cvitković i Nino Škrabe.

Prvu nagradu dobila je Vlatka Vorkapić za dramu Judith French, drugu nagradu ravnopravno dijele: Marijana Nola (Zločestobija) i Slobodan Šnajder (Kosti u kamenu), a treću nagradu dijele Željko Ivanjek (Legenda o Josipi ili Ljubavni sud), Tahir Mujičić (Babina guica) i Milan Rakovac (Riva i Druxi).

Na poziv Ministarstva kulture pristiglo je 46 dramskih tekstova. Nagrade će se dodijeliti autorima na otvaranju 17. festivala hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani u Splitu.

79 arheoloških lokaliteta uz autoceste

Zagreb, 4. travnja Glavni konzervator za arheološku baštinu Ministarstva kulture Zoran Wiewegh novinarima je predstavio najvažnije konzervatorske i zaštitarske radove uz 170 kilometara hrvatskih autocesta na kojima su izvođeni radovi 2005. i 2006.

Riječ je o četrnaest milijuna četvornih metara prostora kroz koji se grade autoceste na hrvatskom sjeveru i jugu, i na kojem je otkriveno 79 lokaliteta, od kojih je većina istražena, a na nekima radovi još traju.

Wiewegh je, govoreći o organizaciji, zaštiti i istraživanju na lokalitetima uz dionice Đakovo – Sredanci, Osijek – Đakovo, Zagreb – Velika Gorica te Dugopolje – Erak, istaknuo da na sjeveru pronađeni nalazi svjedoče o životu na tim prostorima od prapovijesti, pa su tako i ti nalazi najzastupljeniji. Državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović istaknuo je kako će istražena arheološka baština nakon zaštitarskih i konzervatorskih radova naći svoje mjesto u pojedinim hrvatskim muzejima.

Hrvatska potpisala Europsku konvenciju za zaštitu audio-vizualnog nasljeđa

Strasbourg, 28. ožujka Stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe veleposlanik Daniel Bučan u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao je Europsku konvenciju za zaštitu audio-vizualnog nasljeđa.

Europska konvencija za zaštitu audio-vizualnog nasljeđa uvodi obvezu pohranjivanja producirane i koproducirane audio-vizualne građe i njezina sustavnog čuvanja u arhivima te pristup javnosti, akademskim i znanstvenim krugovima.

Nacionalni arhivski sustav Arhinet

Zagreb, 28. ožujka Ministarstvo kulture u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom predstavilo je jedinstveni nacionalni arhivski sustav Arhinet, koji je temelj informatizacije arhivske službe u Republici Hrvatskoj. Ministar kulture Božo Biškupić naglasio je stratešku važnost projekta kojim je započela digitalizacija arhivske građe, a njime će se, dodao je, ne samo sačuvati građa nego će biti dostupna javnosti na internetskim stranicama. Ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva Stjepan Ćosić istaknuo je kako se u hrvatskim arhivima čuva više od sto milijuna dokumenata, knjiga, fotografija, filmova i druge građe te da je do sada digitalizirano oko 60 posto građe, a građa će se moći koristiti s internetskih stranica od sredine lipnja ove godine.

Otvoren Histrionski dom

Zagreb, 27. ožujka U nazočnosti velikoga broja dramskih umjetnika svih naraštaja, kulturnih i javnih djelatnika i građana Zagreba, svečano je otvoren Histrionski dom u zgradi bivšeg kina Apolo u Ilici 90.

Nakon trideset godina djelovanja ta popularna kazališna družina, predvođena Zlatkom Vitezom, dobila je vlastiti dom, koji je otvorio najstariji histrion, glumac Josip Bobi Marotti, parafrazirajući Gavelline riječi da je kazalište crkva za glumce. Okupljene su pozdravili ministar kulture Božo Biškupić, gradonačelnik Milan Bandić i osnivač Histriona Zlatko Vitez. Zgrada Histrionskoga doma zadržala je izvorni tlocrtni oblik i veličinu, ukupna površina nakon rekonstrukcije iznosi oko 1800 četvornih metra, uređeni su pozornica, gledalište i svi prateći prostori potrebni za funkcioniranje kazališta. Gledalište ima 230 sjedala, a napravljen je i pristup za invalide. Ukupno ulaganje u rekonstrukciju i prenamjenu objekta iznosi tridesetak milijuna kuna.