Održan Leipciški sajam knjige

Njemačka U Leipzigu je održan Međunarodni sajam knjige, koji je ove godine privukao više od 2.250 izlagača iz 36 zemalja, koji su se predstavili na gotovo 63.000 četvornih metara. Sajam, čija je zemlja težište ove godine Slovenija, otvoren je ceremonijom na kojoj su njemački publicist Gerd Koenen i ruski filozof Mihail Riklin dobili Leipcišku nagradu za europsko razumijevanje, dotiranu s 15.000 eura. Osim ove nagrade, treći put za redom predana je i Nagrada leipciškog sajma. U kategoriji beletristike dobio ju je Ingo Schulze za roman Handy – Dreeizehn Geschichten in alter Mainer, u kategoriji publicistike Saul Friedländer za knjigu Die Jahre der Vernichtung. Das Dritte Reich und die Juden 1939–1945, dok je Swetlana Geier nagrađena za svoj prijevod Dostojevskog. Usporedno sa sajmom, čija su tematska težišta ove godine bili mladi i obrazovanje, u gradu je održan i najveći europski književni festival, Leipzig čita, na kojemu se predstavilo više od 1.500 pisaca.

Nagrada Alfaguara Luisu Leanteu

Španjolska Španjolski pisac Luis Leante dobitnik je čuvene književne nagrade Alfaguara za 2007. godinu.

Nagradu vrijednu 133.000 eura 43-godišnji autor dobio je za roman Mira si yo te querre, ljubavnu priču koja govori o sukobima kultura i klasa u doba kad je Španjolska izgubila bivšu koloniju Zapadnu Saharu. Leante je objavljivao poeziju i oglede, za koje je nagrađivan, a među poznatijim su mu romanima El vuelo de las termitas, El canto del zaigú i La edad de plata. Nagrada, čiji je žiri ove godine vodio peruanski pisac Mario Vargas Llosa, dodjeljuje se još neobjavljenim rukopisima na španjolskom jeziku, kojih je ove godine pristiglo gotovo šesto. Jednu od najuglednijih književnih nagrada španjolskoga govornog područja predaje istoimena izdavačka kuća. Prošlogodišnji je dobitnik Alfaguare bio peruanski autor Santiago Roncaglielo s romanom Abril rojo.

Sara Stridsberg dobitnica Nordijske nagrade

Island Šveđanka Sara Stridsberg dobitnica je ovogodišnje Nordijske književne nagrade. Kako je objavljeno u glavnom gradu Islanda, Reykjaviku, autorica rođena 1973. nagradu vrijednu 350.000 danskih kruna (45.000 eura) dobiva za drugi roman Drömfakulteten, u čijem središtu stoji fiktivna priča oko američke radikalne feministice Valerie Solanas, koja je postala poznata po atentatu na Andyja Warhola. Nordijska književna nagrada predaje se od 1962. autorima iz Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske.

Nagrada Astrid Lindgren Centru za razmjenu knjiga u Venezueli

Švedska Ovogodišnja nagrada Astrid Lindgren otišla je u Venezuelu, organizaciji Banco del Libro iz Caracasa.

Centar za razmjenu udžbenika od 1960. »svježim nebirokratskim načinom« djeci iz cijele Venezuele omogućava pristup lektiri, stoji u obrazloženju žirija. Nagrada koju predaje švedska vlada s preračunato 550.000 eura najvrednija je književna nagrada za književnost za djecu i mlade na svijetu. Nagradu, osnovanu 2002, nakon smrti autorice Pipi Duge Čarape, 30. svibnja u Stockholmu će predati švedska kraljevna Victoria.

Jonathan Littell postao francuski državljanin

Francuska Američki pisac Jonathan Littell, dobitnik ugledne Prix Goncourt za svoj prvi roman, dobio je i francusko državljanstvo.

Premijer Dominique de Villepin objasnio je odluku Littellovim zaslugama za francusku književnost. Tridesetdevetogodišnji pisac za debitantski je roman, napisan na francuskom, Les Bienveillantes, fiktivne memoare esesovca, prodan u više od 600.000 primjeraka, prošle jeseni dobio dvije od najuglednijih francuskih književnih nagrada – Goncourt i nagradu za roman Académie française. Sin autora špijunskih romana Roberta Littella rođen je u New Yorku, a odrastao u Francuskoj.

Obnavlja se Márquezova rodna kuća

Kolumbija Na osamdeseti rođendan pisca Gabriela Garcíje Márqueza kolumbijska je vlada najavila kako će obnoviti piščevu rodnu kuću i u njoj urediti muzej.

Ministrica kulture Elvira Cuervo de Jaramillo najavila je da će vlada u projekt uložiti pola milijuna dolara. U kući u mjestu Aracataca Márquez je prema vlastitim sjećanjima slušao priče bake i teta, koje su poslije obilježile njegov magični realizam. Aracataca je osim toga poslužila i kao predložak za mjesto Macondo iz Sto godina samoće. Jaramillo je rekla da se nada kako će obnova nobelovčeve kuće u grad dovesti brojne ljubitelje književnosti.

Iva Krtalić Muiesan