Obljetnički broj

»Književna revija«, časopis za književnost i kulturu, gl. ur. Josip Cvenić, god. 46, br. 4/2006, Ogranak Matice hrvatske Osijek

Praksa angažiranja novog urednika (ovaj put to je Mirko Ćurić) za svaki pojedini broj »Književne revije« rezultira tematskom raznolikošću časopisa, no koliko god takva otvorenost različitim konceptima i idejama imala prednosti, slabosti koje se kriju u oscilacijama ponekad se odražavaju i na kakvoću izdanja. Pred nama je izdanje koje donosi relativno malo noviteta, uglavnom se okrećući prisjećanju na znamenite ljude i događaje slavonskoga kraja. Naime, iako sadrži nekoliko temata, broj bismo mogli prozvati obljetničkim, jer upravo su obljetnice ključna riječ za većinu njegovih priloga. Najopsežniji je prilog onaj u povodu 60 godina života i 35 godina rada književnika Stjepana Tomaša, u kojem čitamo razgovor s piscem, koji govori o svojem stvaralaštvu, nagradama, suradnjama s izdavačima, ali i polemikama s književnim kritičarima, koji su u njegovim romanima i knjigama za djecu iščitavali ideološku matricu, pa se intervju na mjestima pretvara u Tomašev obračun s njima. Uz piščevu bibliografiju prilog sadrži i izbor (Julijana Matanović) kritičkih osvrta na Tomaševa djela, koji datiraju od sedamdesetih godina do današnjih dana, što je i zanimljiv pogled unatrag na tekstove nekih naših književnih kritičara.U čast sedamdesetoga rođendana Stanislava Marjanovića Josip Bratulić objavljuje rad o dokumentu iz 1726. – letku za tadašnje slavonske kršćane koji je bio dio akcije misionarskog opismenjavanja mladih nakon odlaska Turaka iz Slavonije, a poticao je na uporabu pozdrava Budi faljen Isukarst. Vladimir Rem, pak, jednim se tekstom istovremeno osvrće na dvije obljetnice – sedamdesetogodišnje članstvo Dragutina Tadijanovića u DHK–u te dvadeset i pet godina djelovanja slavonskog ogranka toga društva. Tekst nas podsjeća na udjel slavonskih pisaca u DHK–u prikazom kronološkog slijeda njihova učlanjivanja i djelovanja.Godina 2006. pokazuje se ključnom i za obljetnice vezane uz domaće nobelovce Lavoslava Ružičku (30. godišnjica smrti, 100. godišnjica mature u Osijeku) te Vladimira Preloga (100. godišnjica rođenja i 85. godišnjica odlaska iz Osijeka), pa će prilog Stjepana Sršana govoriti o njihovu životu i profesionalnom djelovanju. Kako je povod za tekst postavljanje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku, u kojem će se naći i bista Josipa Jurja Strossmayera, logično je da uz nobelovce autor daje i kratak prikaz njegova života i zasluga. Spominjanjem i pete obljetnice smrti pisca Ive Balentovića, o čijem stvaralaštvu piše Vladimir Rem, te 140. godine od početka gradnje đakovačke katedrale, o čemu piše Mirko Čurić, iscrpli smo sve tekstove vezane uz obilježavanja godišnjica, a time se osvrnuli i na veći dio broja.U ostatku, u dva priloga čitamo sociološka razmatranja – u prvom će Antun Šundalić i Sandra Veinberger pokušati odgovoriti na pitanje o mjestu Slavonije, ponajprije slavonskoga sela, u odnosu na sociološke pojmove tradicije i modernizacije, dok je drugi tekst (Antun Šundalić, Iva Heteši) razmatranje o novoj ulozi medija u svijetu novih vrijednosti koji obilježava potreba za brzom informacijom, odnosno »sveistovremenost u kojoj je vrijeme stalo, a prostor nestao« i u kojem se iznose rezultati istraživanja o položaju medija u hrvatskoj javnosti.U književnom dijelu prozom se predstavljaju Anđelko Mrkonjić, Tomislav Prgomet te Zdenka Leko, čije su kratke priče – životne i duhovite bilješke iz sudske prakse – pravo osvježenje. Treba spomenuti i prijevod (Ivana Šojat–Kuči) drame Svjetionik iz 1935. francuskoga dramatičara i filozofa Gabriela Marcela.Uobičajenom i za »Književnu reviju« očekivanom slavonskom predznaku ovaj se put pridružila i stanovita tradicijska intoniranost priloga, a nju potvrđuje i objavljivanje drame Pavićanske tri kapije Mirka Ćurića, nadahnute istoimenom baladom koja obrađuje đakovačku legendu o nesretnim ljubavnicima.

Ljubica Anđelković