Nagrade za prevodilaštvo Glavičiću i Stamaću

Nagrade za prevodilaštvo Glavičiću i Stamaću

Zagreb, 27. ožujka Na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu ministar kulture Božo Biškupić uručio je nagrade za prevodilaštvo Iso Velikanović Ministarstva kulture. Nagradu za životno djelo dobio je akademik Branimir Glavičić, a godišnju nagradu akademik Ante Stamać.

U obrazloženju za nagradu za životno djelo akademiku Branimiru Glavičiću, uz ostalo, ističe se da se njegov prevoditeljski rad odvija u dva velika tematska kruga: prvi obuhvaća hrvatske latiniste, osobito djela Marka Marulića, a drugi klasično grčko pjesništvo. Na obama područjima Glavičić kao prevoditelj djeluje već punih četrdeset godina i na obama je područjima prvi u hrvatskoj kulturi prevodio kapitalna djela nacionalne i europske književne baštine.

Godišnju nagradu Iso Velikanović za godinu 2006. dobio je akademik Ante Stamać za prijevod s njemačkoga Goetheova Fausta. To kapitalno djelo objavljeno je u Biblioteci Vrhovi svjetske književnosti nakladnika Školske knjige. U obrazloženju za nagradu napominje se da je nakon punih pola stoljeća naša kultura dobila novi prijevod Goetheova Faus-ta. Osim prijevoda – prepjeva i svi su popratni tekstovi iz pera akademika Stamaća, Fausta sačinjava dvana-est tisuća stihova, tri proslova te Tragedije I i Tragedije II na ukupno više od petsto stranica. Zaglavni dio knjige ima 150 stranica, a donosi Tumačenja Faustu, Pogovor – Semioza prirode i semioza kulture, životopis Goetheov, popis hrvatskih prijevoda i izbor iz literature.

Predstavljen prijedlog Zakona o audio-vizualnim djelatnostima

Zagreb, 21. ožujka U Ministarstvu kulture predstavljen je nacrt prijedloga Zakona o audio-vizualnim djelatnostima, kojim se predviđa osnivanje Hrvatskog audio-vizualnog centra i novi sustav financiranja filmske proizvodnje.

Državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović izvijestio je da nacrt uskoro kreće u saborski postupak te se očekuje da će do ljeta zakon biti usvojen, a Hrvatski audio-vizualni centar mogao bi početi s radom početkom 2008. Hrvatski audio-vizualni centar osniva Vlada RH i obveznici izdvajanja sredstava s njime sklapaju poseban ugovor. Prikupljeni novac raspoređuje se po prethodno provedenu javnom natječaju.

U sklopu Centra djelovalo bi Hrvatsko audio-vizualno vijeće, čiji se članovi imenuju s različitih područja audio-vizualnih djelatnosti, od HRT-a i redatelja do producenata, distributera i kinoprikazivača. Nacionalni program donosi ministar kulture na prijedlog Vijeća, a sredstva za njegovu provedbu osiguravaju se iz državnog proračuna te iz ostvarenog ukupnog prihoda subjekata koji se u svojoj djelatnosti koriste audio-vizualnim djelima kao sredstvom za ostvarivanje prihoda.

Antolović smatra da bi Centar trebao biti okosnica za kreiranje audio-vizualne politike i važna sastavnica umrežavanja hrvatskih autora, produkcije i distribucije s europskom i svjetskom mrežom. Novina je i kategorizacija filmova koju predlaže distributer. Kada ona već postoji, samo se preuzima, no ako Centar smatra da kategorizacija nije dobra, može tražiti da se promijeni.

Pomoćnik ministra Srećko Šestan rekao je da će se o prijedlogu zakona još voditi javna rasprava, pa i o članku 28, koji bi mogao izazvati dvojbe jer bi se prema njemu trebali prevoditi filmovi na jezicima iz susjednih zemalja koji se i u Hrvatskoj razumiju.

Antolović je podsjetio da područje audio-vizualne djelatnosti u Hrvatskoj od osamdesetih godina prošloga stoljeća nije bilo sustavno ni cjelovito uređivano.