Strasbourg, 27. veljače Na 104. sjednici , održanoj od 24. do 28. veljače u Strasbourgu, u konkurenciji devetnaest projekata iz različitih europskih zemalja film Vinka Brešana Žena bez tijela dobio je potporu od 220 000 eura.
Prve stipendistice Nacionalnoga programa Za žene
u znanosti
Zagreb, 26. veljače Zrinka Burić, Marijana Ručević i Ivana Vinković Vrček prve su stipendistice nacionalnoga programa stipendiranja mladih znanstvenica Za žene u znanosti.
U organizaciji L’Oréala Adria i Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture, ovaj će program stipendiranja sve tri znanstvenice nagraditi stipendijama u iznosu od 4.000 eura.
Sve tri stipendistice istražuju na fakultetima Zagrebačkog sveučilišta. Zrinka Burić biologinja je zaposlena na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu, a Marijana Ručević i Ivana Vinković Vrček kemičarke s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta odnosno Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
Odluku o prve tri stipendistice Nacionalnog programa Za žene u znanosti donijela je natječajna komisija na čelu s akademikom Milanom Meštrovom, a činili su ju akademici Vladimir Marković i Vladimir Paar, državni tajnik za znanost i tehnologiju Dražen Vikić-Topić, prof. dr. Ivan Vicković, prof. dr. Goran Pichler i dr. Ksenija Zahradka.
Nacionalni program stipendiranja u Hrvatskoj prvi je put predstavljen u studenom prošle godine, a već se provodi u sedamnaest zemalja širom svijeta. Dio je međunarodnoga projekta For Women in Science, koji se u suradnji L´Oréal-a i UNESCO-a provodi već devetu godinu zaredom. Međunarodnu stipendiju projekta For Women in Science ove je godine osvojila hrvatska znanstvenica Petra Klepac.
Otvoren Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 26. veljače Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je u Slavonskom Brodu novouređeni Konzervatorski odjel. Do sada se o zaštiti kulturnih dobara na području brodsko-posavske županije skrbio osječki Konzervatorski odjel. U uređenje zgrade brodskog Konzervatorskog odjela, koju je ustupio Grad Brod, država je do sada uložila dvjesto tisuća kuna, a prema riječima ministra Biškupića projekt će financijski pratiti do njegova konačnog završetka obnove i uređenja zgrade.
Biškupić je dodao da je širenje mreže konzervatorskih odjela, kojih je u Hrvatskoj za sada petnaest, važno za sustav zaštite kulturne baštine. Važno je da imamo ljude koji pravodobno mogu spriječiti devastaciju kulturnih dobara ili, ako se ona i dogodi, zaustaviti je na samu početku, te nadzirati postupak građenja, rekao je Biškupić.
Pročelnica brodskoga Konzervatorskog odjela Željka Perković rekla je da će radom toga odjela biti olakšano ishođenje potrebnih suglasnosti pri građenju koje su se do sada dobivale u Osijeku. Željka Perković trenutačno je jedina zaposlenica novootvorena odjela u kojemu ministarstvo kani zaposliti još pet do šest stručnjaka.
Tijekom posjeta Brodu ministar Biškupić sa suradnicima obišao je franjevački samostan i crkvu Svetoga Trojstva gdje traju restauratorski radovi, a u ovoj godini Ministarstvo će ih financirati sa šesto tisuća kuna. U razgovoru sa županijskim i gradskim čelnicima te djelatnicima u kulturi Biškupić je rekao da su u ovoj godini sredstva za kulturu u brodsko-posavskoj županiji povećana za 21 posto.
Obnavlja se Državni arhiv u Vukovaru
Vukovar, 23. veljače Ministar kulture Božo Biškupić i gradonačelnica Vukovara Zdenka Buljan potpisali su u Vukovaru ugovor o obnovi i uređenju zgrade Državnog arhiva u Vukovaru, za koju je Ministarstvo kulture odobrilo sredstva u iznosu 4,5 milijuna kuna.
Vukovarska gradonačelnica zahvalila je ministru kulture na toj velikoj potpori i podsjetila da je ministar Biškupić bio jedan među prvim dužnosnicima i kulturnim djelatnicima koji je 1992. inicirao zbirku suvremene likovne umjetnosti Muzeja Vukovara u progonstvu.
Ministar Biškupić rekao je da grad Vukovar zavređuje zgradu Državnog arhiva u kojoj će se čuvati povijesna građa, osobito ona o novijoj povijesti, građa koja svjedoči o velikom stradanju Vukovara u Domovinskom ratu. »Državni arhiv u Vukovaru bit će čast za cijelu arhivsku službu za državu Hrvatsku i grad Vukovar«, izjavio je Biškupić.
Napomenuo je da Ministarstvo kulture nastoji provesti digitalizaciju arhivske, muzejske i knjižnične građe kako bi bila što dostupnija korisnicima. Za te kulturne projekte u vukovarsko-srijemskoj županiji Ministarstvo je ove godine odobrilo 1,3 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu.
Muzej Domovinskog rata u Vukovaru
Ilok, Vukovar, 23. veljače Prioritetni programi u strategiji razvitka Ministarstva kulture u ovoj su godini novi muzeji, odnosno razvoj mreže lokalnih muzeja, o čemu se na sjednici Hrvatskoga muzejskog vijeća raspravljalo u Iloku i Vukovaru.
Hrvatsko muzejsko vijeće, kako je rečeno, tijekom dva dana raspravljalo je o pregledu sustava muzeja i zbirki u vukovarsko-srijemskoj i osječko-baranjskoj županiji. Vijeće je, osim o postojećim, raspravljalo i o novim državnim muzejima na području dviju županija — Arheološkom muzeju u Osijeku u osnivanju 2005. prema odluci Vlade te o Muzeju Domovinskog rata — Vukovar čije osnivanje Ministarstvo obrane planira u prvoj polovici ove godine.
Ministarstvo obrane pokrenulo je inicijativu o izgradnji Memorijalnog, informacijskog, dokumentacijskog i edukativnog centra Domovinskoga rata u Vukovaru, u sklopu kojega bi se, uz Odsjek povijesti Domovinskoga rata, knjižnice i multimedije, nalazio i Muzej Domovinskoga rata. Prema koncepciji, kako je zamišlja Hrvatsko muzejsko vijeće, unutrašnji postav muzeja kronološki i dokumentarno prikazao bi Domovinski rat u četrnaest temeljnih kronoloških cjelina. Bilo je riječi i o radu novih muzejskih zbirki, i to Spomen-doma Ovčara, koji je otvoren potkraj prošle godine, i muzejske zbirke Mjesto sjećanja - Vukovarska bolnica 1991, koja je otvorena u studenom.
Kulturna suradnja Hrvatske i Luksemburga
Zagreb, 22. veljače U Ministarstvu kulture potpisan je Ugovor o suradnji u području kulture, obrazovanja, znanosti, mladeži i športa između hrvatske i luksemburške vlade. Potpisali su ga hrvatski ministar kulture Božo Biškupić i luksemburški ministar kulture François Biltgen.
Biškupić je podsjetio da je Luksemburg ove godine proglašen europskom prijestolnicom kulture, što je vrlo važno za neki grad i državu, dodavši da je luksemburškom ministru predložio da bi se nakon 2010. i Split mogao kandidirati za europsku prijestolnicu kulture.
Luksemburški ministar François Biltgen također je izrazio zadovoljstvo potpisanim ugovorom, rekavši kako se nada da će Hrvatska uskoro postati punopravna članica Europske Unije. Dvojica ministara, Biškupić i Biltgen, bili su i na otvaranju izložbe velikoga luksemburškoga slikara Rogera Bertemesa u Klovićevim dvorima.
400 godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Zagreb, 22. veljače Četiristota obljetnica rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice svečano je obilježena predstavljanjem prve povijesne monografije knjižnice i otvaranjem dviju izložbi, pod nazivima Blago NSK i Povijest NSK. Knjižnica je osnovana 1607, nakon dolaska isusovačkog kolegija na Gradec. U sustav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti prešla je 1776, a zbog povećanja građe nekoliko je puta mijenjala lokaciju. Godine 1913. premješta se na Trg Marka Marulića, a nova zgrada otvorena je 28. svibnja 1995.
Na središnjoj svečanosti u predvorju NSK predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić istaknuo je važnost NSK kao stupa hrvatskoga kulturnog identiteta za proces europske integracije, naglasivši da se tu nalaze sva djela koja čine temelj hrvatske kulture i znanosti.
Božo Biškupić se osvrnuo na potrebu održanja trenda unapređenja NSK, koja je punopravna članica organizacije Europske knjižnice te naglasio da se digitalizacija nacionalne književne građe, koju je počela NSK, danas povezuje s nacionalnim projektom Hrvatska kulturna baština, koja je strateški projekt Ministarstva kulture, čiji je cilj stvaranje skupa digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno relevantnog sadržaja.
Bivšim ravnateljima dodijeljene su zahvalnice, a nagradu Matko Rojnić za 2006. prema odluci stručnog vijeća Knjižnice dobile su Veronika Čelić-Tica za poticanje razvoja školskih knjižnica i Olga Turina, za 28 godina rada u NSK. Posebno priznanje za 2006. dobio je Aleksandar Stipčević, urednik monografije NSK.
Tihomil Maštrović novi ravnatelj NSK
Zagreb, 15. veljače Na prijedlog ministra kulture Bože Biškupića i ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca Vlada je za novog glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice imenovala Tihomila Maštrovića (Zadar, 1952).
Maštrović je redoviti profesor na Sveučilištu u Zadru i na Hrvatskim studijima u Zagrebu te znanstveni savjetnik u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Na dužnost glavnog ravnatelja NSK stupio je od 1. ožujka 2007. Dosadašnji ravnatelj NSK Josip Stipanov 1. ožujka odlazi u mirovinu.
Klikni za povratak