Super+pseudo=hiper

»Književna smotra«, časopis za svjetsku književnost, gl. ur. Dalibor Blažina, god. XXXVIII, br. 141-142 (3-4), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2006.

Izuzmemo li rubriku Prijevodi, u kojoj se susrećemo sa srednjovjekovnom poezijom, širok raspon tema koje donosi novi broj »Književne smotre« uglavnom se zadržava unutar razdoblja od 19. stoljeća naovamo, odnosno od romantizma, preko modernizma i postmoderne, do današnjega doba.

Već uvodna rubrika Rasprave donosi nekoliko priloga vrijednih pozornosti. Bolešću kao književnom temom bavi se Ivana Peruško, smatrajući ovdje epohu romantizma ključnom jer je prva bolest tretirala kao aspekt individualizacije i estetsku kategoriju. No, usmjerivši se u svojoj analizi na roman Junak našega doba, u njemu će pronaći jedinstven primjer drukčijega tretiranja teme, na što je utjecao specifičan granični položaj djela — između dviju epoha te između tradicije ruske poezije i zapadnjačkoga bajronovskog duha kao dvaju vrela nadahnuća za Ljermontova. Analizirajući temu bolesti iz aspekata poput estetike bljedila, tipologije bolesti, smrti, dosade, samoubojstva, autorica daje zanimljiv prikaz književne epohe, ujedno ukazujući na Ljermontovljev otklon od glavnih smjernica iste.

Iznimno polarizirana recepcija pisca Michaela Houellebecqa navela je Marinka Koščeca da pokuša dati odgovor o stvarnoj vrijednosti njegovih djela. Razmotrivši ključne aspekte medijskoga konteksta koji prati piščevu pojavu, kao i temeljna obilježja njegovih tekstova koje obilježuju kontrapunkt i dvojnost na različitim razinama, što rezultira nestabilnim tkivom zbog kojega je teško razabrati autentična piščeva stajališta, a njegova djela približava kategoriji postmodernih filozofskih romana, Koščec svojim tekstom daje kvalitetan uvid u lik, djelo i kontekst popularnoga pisca, no do razrješenja dileme ipak ne dolazi, zaključivši kako će odgovor na to pitanje pokazati vrijeme.

Dok se Aleksandar Flaker bavi datiranjem kao književnim postupkom, razmatrajući njegovo značenje u djelima pojedinih hrvatskih i ruskih pjesnika i pisaca, sličnom se temom, miješanjem i međusobnim utjecajem faktografije i književnoga svijeta, bavi tekst Istvána Ladányja, koji propituje koliko činjenica o slavnom i povijesno opterećenom podrijetlu Pétera Esterházya dinamizira semantički prostor njegova romana Harmonia caelestis.

Rubrika Prevedeni esej donosi zanimljiv tekst Mihaila Epštejna o ključnom postmodernističkom pojmu hiper, koji označava drugu stvarnost. Nalazeći mu izvorište u modernizmu, te pokazujući kako taj pojam objedinjuje pojmove super i pseudo, Epštejn analizira društvene i kulturne pojave s predznakom hiper-, potvrđujući glavnu tezu eseja kako je kulturni razvitak Zapada i Rusije imao zajedničke točke upravo u procesima tzv. hiperizacije. Temom broja »Književna smotra« obilježava desetu godišnjicu smrti pjesnika Josifa Brodskog. Kako bi se učinio pomak od uobičajena pristupa prema načelu red pjesama — red prikaza, temat je, riječima priređivačice Irene Lukšić, u nakani »inventure fenomena Brodski«, usmjeren isključivo na njegov ljudski lik kako se odražava u vlastitim i tuđim tekstovima. Prilozi su tako uglavnom svjedočenja njegovih prijatelja i suradnika, i otkrivaju razne aspekte života Brodskog, a među njima možda su najzanimljiviji upravo intervjui s Alanom Myersom i Susan Sontag.

Među ostalim prilozima broja naći će se analiza odnosa fikcionalnog, historiografskog i mitskog u Kasandri Christe Wolf (Jakov Sabljić), Antonija Primorac bavi se Salomama Wildea i Krleže, prilog Darka Suvina u spomen nedavno preminuloga Stanisłava Lema donosi analizu dva njegova ključna književna djela, dok nas Vinko Grubišić upoznaje sa pjesmama Adama od Sv. Viktora, jednog od najznačajnijih pjesnika 12. stoljeća o kojemu se dan danas vrlo malo zna.

Recenzije i prikazi zatvaraju i ovaj broj, a novim izdanjem »Književna smotra« ponovno nimalo ne odstupa od visoko postavljenih kriterija kvalitete.

Ljubica Anđelković