Goranov vijenac Mili Stojiću

Zagreb, 12. veljače Mile Stojić dobitnik je ovogodišnjega Goranova vijenca, najuglednijega hrvatskog pjesničkog priznanja. Nagrada za ukupan prinos hrvatskoj pjesničkoj umjetnosti bit će mu dodijeljena na otvaranju 44. Goranova proljeća u Lukovdolu 21. ožujka.

Žiri koji su i ove godine sačinjavali pjesnici, kritičari poezije i bivši dobitnici te nagrade Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Nikica Petrak, Andriana Škunca i Tvrtko Vuković u svom obrazloženju navodi da je Mile Stojić autor jednog od najprovokativnijih i najzanimljivijih opusa suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesništva.

»Mile Stojić (1955) pjesnik je koji se iznova hvata u koštac s vječnim temama poput života, ljubavi, mira, radosti, sna... Te teme obično bivaju obrađene tako da ih se sučeli s njihovim suprotnostima — smrću, mržnjom, ratom, tugom, stvarnošću... Kreirajući tako nizove opreka, Stojić podcrtava jaz između željenoga i realnoga stanja svijeta i oblikuje ključne figure svoga pjesništva, a te su paradoks i oksimoron.

Ukratko, lirska dionica Mile Stojića nezaobilazan je dio svake (iole cjelovitije) slike suvremenoga hrvatskog odnosno bosanskohercegovačkog pjesništva. Njegov je opus mjesto humanizacije, provokacije i prijepora spomenutih dvaju literarnih konteksta, ali i točka iz koje iznova može početi komunikacija među njima. Stoga je dodjeljivanje Goranova vijenca Mili Stojiću, uz ostalo, prigodan čin potvrde konkretnoga opusa, ali — posredno — i podsjećanje da je poetska komunikacija globalna, a ne lokalna urotnička gesta« — zaključuje žiri.

»Rukopis Marije Andrijašević pod nazivom Dedukacija, dedukacija, moj watsone (trilogija) proglašen je najboljim na ovogodišnjem natječaju za mlade pjesnike, a potrebno je podsjetiti kako je ova autorica pohvaljena na prošlom natječaju. Pjesništvo Marije Andrijašević oslanja se na američku ‘ispovjednu’ školu poezije koja je dokumentirala osobne patnje i traume. Riječ je o neposrednoj, ali i promišljenoj poetizaciji ženskog subjektiviteta« — stoji među ostalim u obrazloženju nagrade koju je mladoj autorici dodjelio žiri u sastavu Miroslav Kirin, Ivica Prtenjača i Darija Žilić.

Hrvatska na Filmskom sajmu u Berlinu

Zagreb, 8. veljače U organizaciji Ministarstva kulture, Republika Hrvatska prvi put sudjeluje kao izlagač na Filmskom sajmu u Berlinu — European Film Market (EFM), koji se održava od 8. do 18. veljače 2007. u sklopu Međunarodnoga filmskog festivala u Berlinu. Europski filmski sajam već je dugi niz godina nezaobilazno mjesto susreta europske kao i internacionalne filmske industrije. Na ovogodišnjem sajmu predstavit će se sveukupno 259 izlagača iz pedesetak zemalja. Obilježje EFM-a usporedna je promidžba novih filmova i filmskih projekata kao i vrlo uska suradnja s festivalom — oko trideset posto filmova prikazanih na festivalu predstavlja se i putem sajamskih projekcija.

U okviru službenoga dijela festivala, u programu Forum svjetsku je premijeru imao film Armin redatelja Ognjena Sviličića, nastao u koprodukciji Hrvatske, Njemačke te Bosne i Hercegovine. Publika je film odlično prihvatila.

Uz trodnevni susret Berlinale Co-Production Market, popratni programi novoga njemačkog filma te nezavisnog američkog filma Straight from Sundance, kao i susret mladih filmskih talenata Berlinale Talent Campus, dodatno upotpunjuju raznolikost događanja za vrijeme Berlinalea.

EFM je smješten u povijesnoj zgradi Martin-Gropius-Bau, kao i u modernom poslovnom centru Business Offices, gdje se također nalazi recepcija festivala. Izložbeni prostor Republike Hrvatske lociran je u zgradi Business Offices, Potsdamer Platz 11.

Namjera je izložbenoga prostora da u okviru sajma svim zainteresiranima pruži kvalitetnu informaciju o hrvatskom filmu te profesionalnoj ponudi i potražnji, ponudi im DVD-e s hrvatskim filmovima, publikacije te promidžbeni materijal vezan uz audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj.

Suradnja Hrvatske i Norveške

Zagreb, 2. veljače Ministar kulture Božo Biškupić i direktor norveške katastarske uprave Knut Flaathen potpisali su Sporazum o provedbi projekta Sustav upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Projektom se predviđa integrirano upravljanje zaštićenim područjima uvođenjem geografskog informacijskog sustava (GIS) u hrvatske parkove prirode te izradu dizajna posjetiteljskoga centra na Kornatima. Uvođenje GIS-a u parkove prirode provest će se u 2007.

Istodobno su u Ministarstvu kulture potpisani i sporazumi norveške katastarske uprave s Hrvatskim centrom za razminiranje (HCR), za provedbu projekta CROMAC III. i s Državnom geodetskom upravom i Hrvatskim geodetskim institutom, za projekt CRONOGIP IV. Te sporazume potpisali su, u ime HCR-a, ravnatelj Oto Jungwirth te u ime Državne geodetske uprave i Hrvatskoga geodetskog instituta ravnatelji Željko Bačić i Tomislav Bašić.

Tri projekta vrijednosti od oko četrnaest milijuna norveških kruna financira Norveška vlada i dio su bilateralne suradnje između Norveške i Hrvatske, rekla je Elisabeth Walaas, norveška veleposlanica u Hrvatskoj, koja je bila na potpisivanju.

Zahvalivši Norveškoj vladi što već dulje pomaže Hrvatskoj na raznim projektima, ministar Biškupić rekao je da je projekt Sustav upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj za nas važan radi unapređenja čitava sustava zaštite prirode.

Ministarstvo vanjskih poslova Norveške prihvatilo je projekt našega Ministarstva kulture Sustav upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj u prosincu prošle godine, uz donaciju od 600.000 eura. Predviđeni ukupni iznos projekta je 1.140.000 eura.