165 godina Matice hrvatske

165 godina Matice hrvatske

Predsjednik Zidić u pozdravnoj je riječi među ostalim istaknuo da je Matica hrvatska časna, tradicionalna ustanova, a mladi su ljudi sve češće voditelji i nositelji njezinih projekata i akcija, oni su njezina sadašnjost i budućnost te je ovogodišnji program proslave bio demonstracija njihovih sposobnosti, a ne obična svečanost

U povodu obilježavanja Dana Matice hrvatske, 165. obljetnice njezina postojanja, u Palači Matice hrvatske 9. veljače održana je prigodna proslava. No, ovogodišnji program obilježavanja bio je nešto drukčiji nego prethodnih godina i zanimljiv utoliko što su u prvom planu bili mladi ljudi koji na neki način djeluju u programima Matice hrvatske, konkretno tri mlade umjetnice i njihova djela i izvedbe s područja književne, likovne i glazbene umjetnosti. Voditelj Salona Matice hrvatske, Marinko Mišković, vodio je program svečanosti i prvi pozdravio publiku, a potom pozvao predsjednika Matice hrvatske, Igora Zidića, da joj se obrati.

Predsjednik Zidić u pozdravnoj je riječi među ostalim istaknuo da se Matica hrvatska obično smatra časnom, tradicionalnom ustanovom, a mladi su ljudi sve češće voditelji i nositelji njezinih projekata i akcija, oni su njezina sadašnjost i budućnost te će ovogodišnji program proslave biti demonstracija njihovih sposobnosti, a ne obična svečanost.

Uslijedio je kratak govor glavnog urednika »Vijenca«, Ivice Matičevića, koji je, u prilog tezi da ljudi koji Maticu hrvatsku smatraju konzervativnom ustanovom nisu u pravu, rekao da u njezinu nakladništvu, periodici, odjelima, Salonu i ostalim djelatnostima koje se u njezinu okrilju odvijaju marljivo i stručno rade uglavnom mladi ljudi. Osvrnuo se također na stanje u »Vijencu« koji također slavi obljetnicu, kroz koji se, dakle, već četrnaest godina može jasno sagledati Matičina pozicija u hrvatskome društvu i državi te za koji pišu uglavnom mladi ljudi.

Matičević je najavio prvu mladu umjetnicu koja će se nazočnima predstaviti, pjesnikinju i prozaistkinju Olju Savičević-Ivančević, profesoricu hrvatskog jezika i književnosti, apsolventicu na poslijediplomskom studiju književnosti, koja je već objavila tri zbirke pjesama. Njezin prozni prvenac, zbirka priča Nasmijati psa, proglašena je najboljom prozom mladih autora 2005. na natječaju »Vijenca« i nakladničke kuće AGM te je često uvrštavana na ljestvice najčitanijih naslova u Hrvatskoj. Moglo bi se reći da je ovo priča uvodni je tekst u navedenoj zbirci, koji je Olja Savičević-Ivančević pročitala pred publikom.

Nakon toga voditelj Galerije Matice hrvatske Vanja Babić u kratku je predstavljanju naveo temeljne odrednice rada Galerije, koja je otvorena svim likovnim disciplinama i u kojoj izlažu mladi umjetnici iz svih krajeva Hrvatske, opet uglavnom mladi ljudi. Predstavio je umjetnicu Antoniju Čačić, koja je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te magistrirala u Ljubljani, a danas je asistentica na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i već je održala niz samostalnih izložbi. Najavio ju je kao iznimno zanimljivu predstavnicu suvremene generacije mladih umjetnika, koja djelima više ne interpretira prirodu, nego joj dopušta da uđe u njezin rad, te je pozvao nazočne da nakon proslave posjete njezinu izložbu pod naslovom Oprostorena slika.

Antonija Čačić je nazočnima, uz videoprojekciju, analizirala i objasnila smisao svojih djela, izrađenih u tehnici assemblagea i uglavnom u minimalističkim oblicima na bijelim i svijetloplavim plohama, kojima je glavna tema ljudsko tijelo kao ljuštura kojom je ograničen čovjekov duh. Tom tematikom nastojala je ukazati na ironiju vezanu uz ljudsku prolaznost i tjelesnu ništavnost te bešćutnost kapitalističkoga svijeta.

Napokon, Goran Končar, član Glavnog odbora Matice hrvatske, naglasio je da je u ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj dosad predstavljena čitava plejada izvrsnih glazbenika te je najavio mladu violinisticu Anamariju Milić. Anamarija Milić svira violinu od pete godine te je nastupila u četrdesetak gradova u zemlji i svijetu, među ostalim, u organizaciji Međunarodnog dobrotvornog fonda Vladimir Spivakov predstavljala je mlade hrvatske glazbenike u Moskvi, nastupala je također na Osorskim glazbenim večerima, na izboru za Eurovizijsko natjecanje te na prvom koncertu violinističkog ciklusa Audijencija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na kojem je svirala na violini King.

Uz klavirsku pratnju Ante Milića Anamarija je nadahnuto odsvirala Briljantne varijacije na teme iz opere Faust, pp. 20 Henryka Wieniawskog te je tako na najljepši način završila program predstavljanja mladih umjetnika.

Na samu kraju svečanosti Matica hrvatska dobila je i rođendanski dar, vozilo Renault Espace, koje joj je darovao Koncern Agram. Direktorica marketinga Koncerna, Sanja Ćorić, predala je ključeve vozila predsjedniku Igoru Zidiću i pritom rekla da joj je čast darivati najstariju hrvatsku ustanovu, a predsjednik je zaključnim govorom zahvalio na daru, pohvalio nastup triju darovitih djevojaka te dodao da je izabranim programom Matica hrvatska htjela istaknuti i veliku ulogu žena u hrvatskoj kulturi. Obilježavanju Dana MH prisustvovali su i rektor Sveučilišta u Zagrebu, Aleksa Bjeliš, te pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa Martin Oršolić i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan.

Svečanom proslavom ovogodišnje, velike obljetnice, Matica hrvatska dokazala je da je njezina djelatnost u svakom pogledu živa, poticajna te iznimno važna u promicanju hrvatske kulture.

Inga Vilogorac