Karauli nagrada publike u Trstu

Zagreb, 29. siječnja 2007. Pod predsjedanjem ministra kulture Republike Hrvatske Bože Biškupića, u Ministarstvu kulture održana je sjednica Nacionalnog vijeća za kulturu.

Na sjednici su bili predsjednici svih kulturnih vijeća koja djeluju kao savjetodavna tijela Ministarstva kulture: Jagoda Martinčević, Želimir Mesarić, Ante Peterlić, Josip Bratulić, Mikica Maštrović, Slaven Tolj, Goranka Horjan, Ferdinand Meder, Jozo Ivanović, Davorka Bastić, Vinko Ivić. Sjednici je prisustvovao Vladimir Marković, predsjednik Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO.

Zaključeno je da se podupiru nastojanja za uvođenjem profesionalne kazališne produkcije u Vinkovcima, Čakovcu, Karlovcu, Sisku, Puli, Zadru i Šibeniku te razvijanje mreže međukazališne suradnje i gostovanja. Uočen je nedostatak visokog obrazovanja za klasični i suvremeni ples te će se uputiti inicijativa Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa za njegovo osnivanje.

Sustav mreže muzeja unaprijedit će se opremanjem konzervatorsko-restauratorskih radionica prve razine u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Nastavit će se intenzivna investicijska ulaganja u dovršenje novih muzeja i galerija te izrade novih stalnih postava u postojećim muzejima.

Osobito će se poticati višeslojne izložbe u kojima se predstavlja raznolikost kulturnih izričaja, kao što su izložbe Hrvatskoga suvremenog crteža, Dalmatinska zagora, Suvremena hrvatska skulptura, Hrvatska pomorska baština. U svrhu realizacije prioriteta iz prijedloga strategije razvoja narodnih knjižnica nastavit će se intenzivna kapitalna ulaganja u suradnji s lokalnom samoupravom u opremu i prostore narodnih knjižnica te sufinanciranje nabave knjižnične građe i upotpunjavanje mreže bibliobusne službe, kao i pojačanu informatizaciju. Podupiru se napori usmjereni na zaključenje sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, što bi osobito pridonijelo dostupnosti knjige za čitatelje te istodobno dalo snažnu potporu očuvanju knjižarske mreže, a u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. Uvažavajući velik broj podvodnih arheoloških lokaliteta važnim prioritetom smatra se otvaranje Centra za podvodnu arheologiju u Zadru, kao i plan da se u okviru Centra uspostavi međunarodno edukacijsko središte.

Podupire se Nacionalni program digitalizacije muzejske, knjižnične i arhivske građe kao važan strateški program koji će omogućiti jednaku dostupnost građe i time ovaj važan segment postati sastavnica e-Hrvatske.

Pomaže se nastojanjima za što skorije donošenje Zakona o audio-vizualnim djelatnostima, kojima će se uspostaviti institucionalni preduvjeti nužni za dalji razvoj hrvatskoga filma i kinematografije te osigurati stalno financiranje audio-vizualnog stvaralaštva.

Cjeloviti zaključci dostupni su na stranici Ministarstva kulture www.min-kulture.hr.

Karauli nagrada publike u Trstu

Trst, 25. siječnja Filmu Karaula redatelja Rajka Grlića pripala je nagrada publike za najbolji igrani film 18. tršćanskoga filmskog festivala Alpe Adria Cinema.

Glavnu nagradu festivala žiri je dodijelio njemačkom dugometražnom filmu Der Freie Wille Mathiasa Glasnera, objavila je umjetnička ravnateljica festivala Annamaria Percavassi. Nagradu Alpe Adria Cinema u kategoriji dokumentarnih filmova osvojio je švedski film Bortglomba Agnieszke Lukasiak iz 2005, a nagrada publike pripala je filmu Karneval bosanskohercegovačkog autora Alena Drljevića.

Apel za vraćanje imena Zagrebačkom kolegiju

Zagreb, 25. siječnja Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Ivan Koprek u otvorenom pismu pozvao je da se poznatu zagrebačkom gornjogradskom izložbeno-galerijskom prostoru Klovićevi dvori vrati prvobitno ime te zgrade koju su isusovci izgradili — Zagrebački kolegij. Koprek napominje da je 1996. naziv Muzejsko-galerijski centar preimenovan u Klovićeve dvore bez ikakva obzira prema onima koji su taj prostor izgradili. Provincijal navodi kako je činjenica da je Julije Klović (Grižani, 1498 – Rim, 1578) najveći svjetski minijaturist, no da ne nalazi razloga da Isusovački kolegij (Zagrebački kolegij) nosi njegovo ime, jer niti je on bio isusovac, niti je igdje zabilježeno da je ikad bio u Zagrebu.