Indjićev Chopin

Indjićev Chopin

Uvijek rado viđen gost u Hrvatskoj, ugledni francusko-američki pijanist i pedagog ruskoga podrijetla Eugen Indjić nastupio je 23. siječnja u Galeriji Prica Pučkog otvorenog učilišta u Samoboru. Tog je tjedna održao i majstorski tečaj za mlade pijaniste u zagrebačkoj Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Podjednako cijenjen kao umjetnik i pedagog, Indjić je oduševio i našu sredinu, tako da je na tom koncertu bio nazočan i stanovit broj posjetitelja iz Zagreba.

Njegov je recital bio posvećen Fredericu Chopinu s biranim programom iz opusa njemu omiljela skladatelja. Podsjetimo da je u povodu 150. godišnjice Chopinove smrti Indjić bio zamoljen da zajedno s drugim pobjednicima Chopinova natjecanja sudjeluje u snimanju Chopinovih djela za koprodukciju televizijskih postaja iz Francuske, Poljske i Japana. Nocturno, op. 48, br. 1 u c-molu, četiri mazurke, op. 24 u g-molu, C-duru, As-duru i b-molu, Sonata br. 2, op. 36, u b-molu, Balada br. 1, op. 23, u g-molu, tri impromptua, op. 29 u As-duru, op. 36 u Fis-duru i op. 51 u Ges-duru, te Scherzo br. 3, op. 39, u cis-molu pokazali su svu raskoš Indjićeva glasovirskog umijeća.

Jasnom vizijom osviještena glazbena predloška Indjić majstorskom tehnikom i profinjenom muzikalnošću oblikuje svaki ton, frazu i rečenicu, elegantnim ulančavanjem u čudesnu cjelinu. Njegovo je muziciranje suptilno, prozračno i pijevno (povremeno čak podcrtano vlastitim glasom!). Koliko tek pozornosti obraća izražajnom kontrapunktu lijeve ruke ili dinamici velika raspona.

Oduševljena publika izmamila je čak četiri prelijepa dodatka od raspoložena umjetnika — još tri Chopina (Fantasie impromptue, op. 66, Mazurku u cis-molu i obradu jedne poljske melodije), te izvrsni preludij Vatromet Claudea Debussyja.

Američki orkestar oduševio

Elitni ciklus Svijet glazbe i Pretplata plus Koncertne direkcije Zagreb ugostio je 24. siječnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog prvoklasni Komorni orkestar Saint Paul iz istoimenog američkog grada. Ugled toga jedinog američkog stalnog profesionalnog komornog orkestra, kojemu je ovo 47. sezona, prerastao je lokalne okvire i doveo ga do glasa jednog od najboljih svjetskih ansambala toga tipa s bogatim repertoarom različitih stilova. Uz brojne koncerte i nosače zvuka, orkestar redovito naručuje i praizvodi nove skladbe, a poznat je i po višestruko nagrađivanu edukativnom projektu Connect za mladež Minneapolisa i Saint Paula.

Gostovanje u Zagrebu ostvareno je u suradnji s jednim od petorice umjetničkih voditelja orkestra, maestrom Robertom Abbadom, nećakom slavnoga Claudija Abbada. Roberto Abbado također je majstor svojega zanata, podjednako cijenjen kao orkestralni i operni dirigent u Sjedinjenim Državama i Europi. Pokazao je to suvereno i sugestivno vodeći tridesetak virtuoznih glazbenika ujedinjenih u jedinstveno tijelo intenzivna tona i blistava zvuka.

Zanimljiv program dvaju stilova obuhvatio je Ramification (Grananja) Györgyja Ligetija i Komornu simfoniju br. 2 u es-molu, op. 38 Arnolda Schönberga te dva djela Ludwiga van Beethovena. Beethovenov Koncert za glasovir i orkestar br. 1 u C-duru, op. 15 odlično je izveo njemački pijanist mlađe generacije Lars Fogt, a dragocjeno je bilo čuti i majstorsku, iako rjeđe izvođenu, Beethovenovu Prvu simfoniju, op. 21, u C-duru.

Za razliku od glazbe 20. stoljeća, koju je publika unatoč vrsnoći i odličnoj izvedbi nepravedno hladno primila, oba Beethovenova rana djela ispraćena su ovacijama, zajedno s efektnim dodacima.

Zagrebački kvartet saksofona – solistički

Majstorski ciklus HRT-a ugostio je 25. siječnja ruskoga dirigenta Mihaila Agresta, koji je uz Simfonijski orkestar HRT-a izveo zanimljiv program velikih ruskih skladatelja Igora Stravinskog i Aleksandra Skrjabina, uz još jedno novije djelo slovenskoga skladatelja Milka Lazara. Lazarov 2. Koncert za kvartet saksofona i orkestar prvi je put na tom koncertu izveo Zagrebački kvartet saksofona. Autor, koji je i sam saksofonist (ali i pijanist i čembalist), posvetio je to djelo vrhunskom zagrebačkom sastavu, koji ga je i praizveo u srpnju prošle godine u Ljubljani. Zanimljiv spoj džezističkog i neoklasičnog izraza u tom privlačnom koncertu pružio je virtuozima Kvarteta, Draganu Sremecu, Goranu Merčepu, Saši Nestoroviću i Matjažu Drevenšeku, mogućnost da to djelo uz odličnu suradnju orkestra predstave u najboljoj maniri. Oduševljenu odobravanju publike solisti su odgovorili efektnim dodatkom — stavkom iz Lazarova 1. koncerta za kvartet saksofona (bez orkestra), također posvećena Zagrebačkom kvartetu saksofona.

Glazba baleta »u tri dijeljenja« Igra karata Igora Stravinskog bila je još jedno ugodno iznenađenje na samu početku večeri. To manje poznato djelo velikog majstora orkestracije u znatnoj je mjeri razigralo glazbenike pod znalačkim vodstvom maestra Agresta, dirigenta mlađe generacije u petrogradskom Marijinskom kazalištu. I, na kraju, opsežna 3. simfonija u c-molu, op. 43 Aleksandra Skrjabina, poznata kao Božanska poema. Ona programski najavljuje »razvoj ljudskoga duha, koji, oslobođen od legenda i tajna prošlosti… prolazi kroz panteizam i ostvaruje radosnu i razdraganu potvrdu svoje slobode i sjedinjenja sa svemirom«. Trima stavcima s naslovima Borba, Naslade, Božanska igra maestro Mihail Agrest znalački je vodio simfoničare i unatoč manjim nedostacima ostvario uspješnu izvedbu.