U Šibeniku uspostavljen Državni arhiv

Zagreb, 13. siječnja Vladinom Uredbom u Šibeniku je uspostavljen Državni arhiv pa sadašnji Sabirni arhivski centar prerasta u samostalnu ustanovu.

Šibenski Sabirni arhivski centar bio je u sastavu zadarskoga Državnog arhiva, jer nije mogao postati samostalna ustanova zbog prostornih ograničenja i nemogućnosti da prikupljenu građu pohrani i predstavi na primjeren način.

Sabirni arhivski centar djeluje četrdeset godina i posljednjih je desetak godina bio smješten u bivšoj vojarni Kulinama, kamo je bio preseljen iz skučena i vlažna prostora u samostanu sv. Lovre. Teškoće s prostorom prevladane su u listopadu prošle godine kad je tom centru dodijeljena bivša Vojarna Ante Jonića u Mandalini, koju je pak MUP predao Ministarstvu kulture za potrebe arhiva.

Iz državnoga proračuna za osnivanje i početak rada Državnog arhiva u Šibeniku izdvojeno je 500.000 kuna, a ministar kulture Božo Biškupić uskoro bi trebao imenovati privremenoga ravnatelja te ustanove. U roku od dvije godine građa s područja Šibensko-kninske županije, koja se sada čuva u Državnom arhivu u Zadru, bit će vraćena u Šibenik.

Eva Zaoralova predsjednica pulskog međunarodnog žirija

Zagreb, 9. siječnja U Ministarstvu kulture, pod predsjedanjem državnog tajnika Jadrana Antolovića, održana je sjednica Vijeća Festivala igranog filma u Puli, na kojoj je odlučeno da će se 54. festival igranog filma u Puli održati od 15. do 21. srpnja, s međunarodnim pretprogramom od 12. do 15. srpnja.

Na prijedlog umjetničkoga ravnatelja Festivala Zlatka Vidačkovića usvojena je programska koncepcija festivala te imenovan ocjenjivački sud za međunarodni program, čija će predsjednica biti Eva Zaoralova, umjetnička ravnateljica festivala u Karlovim Varima, a članovi Serge Sobczynski, ravnatelj programa Tous les Cinémas du Monde festivala u Cannesu, Roland Rust, umjetnički ravnatelj festivala istočnoeuropskog filma u Cottbusu, Ana Maria Percavassi, osnivačica i umjetnička ravnateljica Alpe Adria Film Festivala u Trstu i Philip Bergson, novinar i filmski kritičar BBC World Servicea.

Na Festival će osim navedenih biti pozvani ravnatelji i selektori međunarodnih festivala u Cannesu, Veneciji, Berlinu, Locarnu, Moskvi, Rimu, Varšavi i Montpellieru te američkih festivala Tribecca i Sundance, čime će Festival snažno poduprijeti predstavljanje hrvatskoga filma u svijetu. Osim hrvatskih igranih filmova, strani će gosti imati priliku vidjeti sve laureate Dana hrvatskog filma.

Preminuo Ljudevit Galic

Opatija, 4. siječnja U 87. godini preminuo je Ljudevit Galic, glumac, redatelj, pedagog, pisac, kroničar i dugogodišnji član Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. U pola stoljeća plodne karijere predavao je na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu te objavljivao tekstove u časopisima i dnevnom tisku.

Nakon prvih nastupa u Zagrebu 1934, pridružio se putujućim družinama i stalnim kazalištima predratne Jugoslavije, gdje je stekao veliko iskustvo i stvorio bogat repertoar. Za vrijeme NOB-a bio je član Centralne kazališne grupe ZAVNOH BiH-a. Nakon rata angažiran je u Sarajevu, a 1948. postao je članom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je ostao sve do umirovljenja 1977.

Od početka glumačke karijere istaknuo se kao karakterni glumac u širokoj lepezi uloga klasičnog i suvremenog repertoara. Njegove su najznačajnije uloge Polonije u Hamletu, Petar Dunja u Snu ivanjske noći Williama Shakespearea, Fabriczy Glembay u Gospodi Glembajevima, zastavnik Bandera u Putu u raj, Cicerone u Areteju Miroslava Krleže, Luka u drami Na dnu Maksima Gorkog, Bokčilo u Dundu Maroju Marina Držića.

Kao redatelj postavio je na scenu HNK predstave Nedorasli Fonvizina, Mandragola Machiavellija, Mećava Budaka, Bez trećega Begovića, Karolina Riječka Gervaisa, U pozadini i Profesor Žič Feldmana, Mamouret Sarmenta, Protekcija Nušića (s Petrom Šarčevićem), Svoga tela gospodar Kolara (s Brankom Gavellom), Magle Omerbegovića, Na trnu i kamenu Budaka, Seoska ljubav Stehlika, Umovanje, đavolije, marifetluci prema vlastitom scenariju.

Za svoj umjetnički rad dobio je mnoge nagrade i priznanja, među kojima su Republička nagrada BiH za ulogu Smrdića te Sterijina za najbolju predstavu u cjelini Svoga tela gospodar.Objavio je knjige Amatersko kazalište, Biseri znanja, Sjećanja jednog glumca.

Suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Matice hrvatske

Zagreb, 28. prosinca Visoko izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu, rektor Aleksa Bjeliš, prorektor za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju Ivan Šimonović i prorektorica za znanost i tehnologiju Melita Kovačević posjetilo je Maticu hrvatsku. S domaćinima, predsjednikom Matice hrvatske Igorom Zidićem, potpredsjednikom Stjepanom Sučićem i glavnim tajnikom Zorislavom Lukićem, razgovarali su o unapređenju suradnje Sveučilišta u Zagrebu i Matice hrvatske u području kojim se Matica hrvatska bavi, a od važnosti su za Sveučilište u Zagrebu.

Uz zajednički zaključak da su takvi susreti dobrodošli jer se njima izbjegavaju nesporazumi do kojih može doći zbog nedovoljna poznavanja svih činjenica ili njihove krive interpretacije kojoj smo nerijetko svjedoci u medijima, načelno su dogovoreni mogući oblici suradnje koji će biti konkretizirani tijekom budućih susreta. Rektor Bjeliš istaknuo je da želi da na monografiji u povodu 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu 2009. surađuje i Matica, a razgovaralo se o suradnji u izdavaštvu te pri organizaciji tribina i predavanja s temama od zajedničkog interesa. Spomenuta je i mogućnost da se mladim znanstvenicima koji su predavali u Salonu Matice hrvatske taj njihov rad vrednuje u sklopu poslijediplomskog studija.

Preminula Lelja Dobronić

Zagreb, 22. prosinca U 86. godini preminula je ugledna hrvatska povjesničarka umjetnosti Lelja Dobronić. Rođena je u Zagrebu 1920. godine. Otac joj je bio Antun Dobronić, poznati glazbenik i skladatelj. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala je povijest umjetnosti i kulture s arheologijom te nacionalnu i opću povijest. Radila je u Gliptoteci, Muzeju grada Zagreba, Regionalnom muzeju za zaštitu spomenika kulture i kao znanstvena savjetnica i ravnateljica u Povijesnom muzeju Hrvatske. Bila je stručna urednica i vanjska suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Prva dva istraživačka rada, koja su bila, po njezinim riječima, odskočna daska za njezin dalji rad bila su: Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz 1201. i Topografija zagrebačkog Kaptola prema ispravama iz 13. i 14. stoljeća, koje je napisala uz pomoć detaljnoga zemljovida s prikazom zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa i zagrebačkog Kaptola koju je nacrtao slikar Bišćan, suradnik u Muzeju grada Zagreba. Bila je prvi urednik muzejskog časopisa »Vijesti muzealaca i konzervatora« koji je na početku izlazio šest puta godišnje. Uz redovan posao taj časopis je uređivala punih trinaest godina. Objavila je tri knjige o templarima između kojih je i Posjedi i sjedišta templara, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, i kroniku Isusovačke gimnazije Klasična gimnazija u Zagrebu 1607–2003. Vrhunac rada postigla je u Povijesnom muzeju Hrvatske, gdje se posebno istaknula u pedagoškom radu i komunikaciji s publikom. Surađivala je na radiju i televiziji. Na televiziji surađivala je i bila koautorica u emisijama: Kalnički plemenitaši, Prošlost u sadašnjosti: Antun Dobronić. Također je napisala neku vrstu monografije o svome ocu: Antun Dobronić, sjećanje i uspomene. Dobila je niz nagrada i priznanja za svoj rad, među kojima su i Nagrada grada Zagreba i Pavao Ritter Vitezović za životno djelo.