Tvrđava Europa

»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, gl. ur. Boris Domagoj Biletić, god. XI, br.1–2, DHK Pula, 2006.

Novi broj »Nove Istre« posvećen je ogledu i čitanju Europe. Nastao kao rezultat trećih Pulskih dana eseja, održanih u listopadu 2005. u Puli, ovaj tematski blok donosi desetak tekstova domaćih i inozemnih autora te je podijeljen u dvije cjeline. U prvoj se nalaze tekstovi koji se bave esejem kao književnom formom i specifičnim oblikom refleksivnog izražavanja, pri čemu se izdvajaju prilozi Tee Benčić Rimay o Vladi Gotovcu, Izgledi ogleda o naravi eseja kao literarnog oblika te Zvonka Kovača o konstitutivnim osobitostima eseja. Druga cjelina tematski je šarolikija i obuhvaća tekstove šestero autora o Europi: počevši od tradicionalno zanimljive analize Aleša Debeljaka o »tvrđavi Europi«, koja i dalje funkcionira kao utvrda i ograđeno susjedstvo, a ne kao most prema zemljama koje nisu članice EU, pa sve do europskih rubova kako ih vidi Aljoša Pužar. Fedora Ferluga–Petronio, talijanska slavistica, bavi se vrlo aktualnom temom: posljedicama uvođenja Bolonjske deklaracije i konkretnim problemima koje je ta reforma iznjedrila na odsjecima slavistike u Italiji. Jelena Lužina razmatra probleme suvremene Europe kao novovjekovnoga tornja babilonskog, a Boris A. Novak i Mario A. Papp čitaju Europu u sličnom tonu, kao babilonski toranj sazdan od razlika, u kojemu vlada nerazumijevanje i višeznačnost. U bloku suvremene književnosti »Nova Istra« donosi četiri nova teksta, a od prijevoda izdvaja se Sydney Lea s tekstom nazvanim Demokracija i pučko.

Drugi tematski blok rezultat je književnoznanstvenog kolokvija održana u Rovinju u sklopu Desetih Šoljanovih dana: okupljeni radovi petero autora bave se Šoljanom kao kritičarom (Ivan J. Bošković), lajtmotivima njegova opusa i figurom drugog, Šoljanovom dramatikom (Igor Mrduljaš) te knjigom Ante Stamaća posvećenom tom hrvatskom prozaiku. U tradicionalnoj rubrici koja objavljuje studije i oglede nalaze se tri interpretativna teksta, a filozofska rubrika donosi podulji tekst američkog autora Saula Newmana o Derridinoj dekonstrukciji autoriteta i političkoj sastavnici njegova mišljenja, koju Newman, ipak neopravdano, smatra zanemarenom u suvremenoj raspravi. Prilozi o zavičaju i dalje se bave istarskim temama, a zanimljiv prilog u ovom broju naslovljen Lector ludens predstavlja književnoga kritičara Miroslava Bertošu i njegove tri kritike o Kostovoj, Huysmansu i Scarpi. Na to se nadovezuje i poveći broj recenzija i osvrta koje časopis redovito donosi u svakom broju. Kvaliteta priloga u »Novoj Istri« dosta varira iz broja u broj, no zbog razmjerno velika broja stranica i tradicionalnih rubrika ipak se mogu pronaći zanimljivi tekstovi, a čitatelj zbog raznolikosti tema uglavnom može odabrati ono što ga najviše zanima.

Tonči Valentić