TOTALNA RASPRODAJA

Protest protiv devastacije Cvjetnoga trga i urbane jezgre Zagreba

(Zagreb, 6. prosinca 2006.)

Uz divlju privatizaciju društvenih poduzeća devedesetih u korist malobrojne novonastale elite, prostor je još jedno važno javno dobro koje je na udaru polutajne, divlje i krupne otimačine. Isti proces ubrzava se sve više i u povijesnim jezgrama gradova, a ukoliko se ne zaustavi, on će dugoročno i nepovratno ograničiti mogućnosti razvoja. Jednom otet gradski prostor zauvijek je izgubljen za javnu namjenu.

Tako je zasad javnosti gotovo nepoznat plan za preuređenje dijela bloka između Cvjetnog trga, Gundulićeve ulice, Varšavske i Ilice (bivše Kino Zagreb i okolne zgrade) u trgovački, poslovni i stambeni centar s garažom.

Kako je najavljeno početkom ljeta, investitori, Immo World Wide u partnerstvu s Hoto grupom, unatoč imovinskopravnom sporu, već su kupili zgradu Kina Zagreb, a u planu je i kupnja zgrade Stomatološkog fakulteta te bivše Vjesnikove tiskare.

Za izgradnju kompleksa u prvoj se fazi planira rušenje dviju uličnih zgrada u Preobraženskoj ulici, bivše tiskare te sama kina. U sljedećim fazama projekta u planu je izlazak na Ilicu, Gundulićevu i pješačku zonu u Varšavskoj, iz koje bi trebao biti ulaz u podzemnu garažu.

Trgovački centar, kao privatni i nadzirani prostor, ni u kojem smislu ne odgovara na potrebu za javnim prostorom, kojega je danas u Zagrebu sve manje. Osim toga, velika koncentracija poslovnih prostora zahtijeva izgradnju garaža, koje stimuliraju pojačanje automobilskog prometa u ionako zagušenu gradskom središtu. Time se potpuno onemogućuje javni prijevoz.

Uz Centar Kaptol, dva kompleksa Importanne te Centar Branimir to bi bio peti shopping-centar u samu središtu Zagreba. Tvrdimo da iza plana izgradnje trgovačkoga centra na Cvjetnom trgu ne stoji javna potreba, nego bezobziran interes kapitala s političkom potporom.

Podsjetimo, Cvjetni je trg prije nešto više od desetljeća pretrpio preuređenje uz snažno protivljenje javnosti, koje je predvodila Zelena akcija. Sada predstoji nastavak te devastacije, ponovno bez sudjelovanja građana. Taj će proces naposljetku posve uništiti identitet toga gradskog trga pa i cijele urbane jezgre.

Cvjetni trg samo je jedan u nizu primjera gruba zanemarivanja potreba građana za svima jednako dostupnim javnim prostorom i nedostatka brige za očuvanje autentičnosti grada. Tako je bivši industrijski kompleks Badel – Gorica već pretvoren u trgovačko-skladišni centar. To se dogodilo unatoč očito izraženom interesu šire javnosti, što je pokazala i velika posjećenost manifestacije Operacija grad te usprkos predloženu rješenju osnivanja Centra za nezavisnu kulturu i mlade. Taj je prijedlog artikuliran u procesu javne rasprave i poduprle su ga sve zainteresirane strane: organizacija nezavisne kulture, organizacija mladih i gradske uprave.

Na temelju tih primjera opravdan je strah da će slična sudbina tihe prenamjene – u zatvorene poslovne komplekse i trgovačke centre – stići i Tvornicu željezničkih vozila Gredelj (s koje je već skidana spomenička zaštita), kompleks Zagrepčanke i ostale lokacije.

Uništenje tih dobara posljedica je nepostojanja cjelovite strategije i vizije održivoga razvoja grada. Tako u iščekivanju strategije, bez znanja i sudjelovanja građana, jedna po jedna lokacija odlazi iz potencijalne javne namjene u ruke divljega kapitala.

Jedini je planski dokument u čijem je donošenju, doduše samo formalno, putem javne rasprave sudjelovala javnost Generalni urbanistički plan (GUP). No, taj je dokument nedosljedan te omogućuje samovoljno odlučivanje i mijenjanje prema trenutnoj potrebi zainteresiranih.

Primjerice, čl. 59. Odluke o GUP-u sadrži odredbu koja glasi: »nova gradnja u unutrašnjosti blokova dozvoljena samo iznimno za građevine javne i društvene namjene«, no u istom članku nalazi se i ova formulacija: »omogućuje se zamjena postojećih građevina uz prenamjenu«. Tako je moguća i izgradnja trgovačkoga centra na Cvjetnom trgu.

Je li ovdje riječ o nesposobnosti gradske uprave? O slijepoj vjeri u kapital? O nejasnoj sprezi politike, biznisa i poslušne struke? Ili pak o svemu istodobno?

Urbanistička struka ušutkana je strahom od otkaza ili gubitka poslova s Gradom. Ipak, konačni smrtonosni udarac urbanizmu zadan je osnivanjem Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada – fantomske ustanove koja služi kako bi stvorila privid struke i legitimirala arbitrarne odluke donesene u dogovoru biznisa i politike.

Usporedno s opisanim procesima u gradskom središtu gradske vlasti manipuliraju javnošću skupim, štetnim i posve iracionalnim megaprojektima (Sjeverna tangenta, tunel kroz Medvednicu). Tim se projektima, projiciranim u budućnost, nastoji stvoriti privid vizije razvoja. Odluka o njihovoj sudbini navodno bi trebala biti prepuštena građanima. Međutim, alternativna rješenja i prioriteti u rješavanju stvarnih prometnih problema grada nisu poznati građanima. A tek bi na taj način informirani građani mogli donijeti odluku o njima. Naposljetku, takvi projekti – svojevrsne gradonačelnikove halucinacije – vrlo dobro prikrivaju stvarnu politiku: totalne rasprodaje grada.

Smatramo da je smjer u kojem se razvija Zagreb posve neodrživ i suprotan načelima razumljivosti i dobra upravljanja. Stoga zahtijevamo:

1. zaustavljanje cijelog procesa izgradnje trgovačkog centra na Cvjetnom trgu;

2. zaustavljanje programiranja, projektiranja i izdavanja dozvola na području Donjega grada kao zaštićene povijesne cjeline kao i na objektima industrijske baštine dok se ne donese strategija održivoga razvoja;

3. izradu strategije održivoga razvoja grada, temeljenu na iskustvima pažljive urbane obnove europskih gradova – koja gradsko tkivo razvija, obnavlja i zaštićuje: objedinjavanjem ciljeva stanovnika, planera i poduzetnika;

4. sudjelovanje građana u procesu izrade strategije;

5. ukidanje Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te rehabilitaciju samostalnosti struke.

Inicijativa Pravo na grad i Zelena akcija