Romi i sreća

»Novi Kamov«, gl. ur. Ljubomir Stefanović, br. 3, sv. 20, god. VI, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2006.

Tematski blok novoga broja riječkoga časopisa posvećen je Romima. Šest tekstova problematizira romsku kulturu, njihov položaj u hrvatskom društvu i u europskoj zajednici. Kako ističe Jagoda Novak u prvom tekstu u kojemu je riječ o političkim direktivama i planovima za poboljšanje života romske populacije, romsko je pitanje, dakle odnos spram romske zajednice »jedan od važnih potkriterija za ulazak zemalja Istočne Europe u Europsku uniju«, pri čemu u tom procesu autorica naglašava tri moguća scenarija: marginalizaciju, asimilaciju i integraciju u društvo. Jačanje manjinskih prava, sprečavanje diskriminacije te osiguravanje građanskoga statusa i socijalnih usluga pripadnicima te zajednice pojavljuju se kao jedan od preduvjeta koje Europa postavlja novim članicama, no zanimljivo je uočiti (o čemu tekstovi iz temata ekstenzivno ne govore) kako je i u starim članicama EU romsko pitanje dobrim dijelom neriješeno, pa i tamo često dolazi do diskriminacije (od novijih članica veliki su problemi u Češkoj, a može se tek nagađati kakve će zakone donijeti Rumunjska nakon ulaska u Uniju). Valeriu Nicolae govori o konferenciji Romi u proširenoj Europi, u kojoj se na visokoj međunarodnoj razini raspravljalo o društvenom uključivanju romske populacije. Ostali tekstovi kraći su prilozi o romskom pitanju.

Uz glavnu temu, »Novi Kamov« donosi i ulomke iz radioromana Imao sam sreće Branka Polića te zanimljiv tekst Ljiljane Domić o hrvatskoj književnosti s početka dvadesetog stoljeća. Pišući o antologiji proze hrvatske secesije Branimira Donata Tijelo tvoje duše tiskanoj prije dvije godine, autorica se bavi stilskim formacijama i stilskim skupinama toga razdoblja, procjenjujući kako je spomenuta antologija iznimno vrijedno djelo koje na dobar način predstavlja književna i likovna djela u Hrvatskoj nastala kao odjek simbolizma, neoromantizma i ekspresionističke estetizacije. U »Novom Kamovu« čitatelj još može naći i kazališni portret riječkoga glumca Galiana Pahora iz pera teatrologa Darka Gašparovića, kao i tekst britanskoga filozofa Josepha Raza Osobna dobrobit, u kojem autor filozofijski propituje problematiku individualne dobrobiti, odnosno prosuđivanje života određene osobe. Smješten u područje etike, ali i političke filozofije, tekst na poticajan način analizira društveni kontekst djelovanja oslanjajući se na klasična filozofska pitanja poput definiranja dobra života i moralnosti osobe. U tekstu-komentaru Nenad Miščević produbljuje neke Razove teze, baveći se teorijama vrijednosti i vrijednosnim pluralizmom. »Novi Kamov« u svakom broju donosi barem nekoliko zanimljivih tekstova, no osnovni se nedostatak sastoji u nedostatku koncepcije odnosno uređivačkog plana, koji bi se usredotočio na jedno područje umjesto raspršenosti tekstova vrlo različite tematike.

Tonči Valentić