Predstavljen program Kultura (2007–2013) Europske Unije

Zagreb 18. prosinca U Ministarstvu kulture Republike Hrvatske održan je sastanak s pročelnicima županijskih ureda za društvene djelatnosti i njihovim suradnicima, sa svrhom predstavljanja programa Kultura (2007–2013); programa Europske Unije namijenjena isključivo projektima u kulturi.

Program potiče jačanje zajedničkog europskog kulturnog područja putem kulturne suradnje između europskih kulturnih stvaralaca, korisnika i ustanove koje u njemu sudjeluju, a čiji su zajednički ciljevi promicanje transnacionalne mobilnosti zaposlenih u kulturi, kulturnih i umjetničkih djela te poticanje međukulturnoga dijaloga.

Republika Hrvatska započela je proces vezano uz Memorandum o suradnji (Memorandum of Understanding / MOU). Ovisno o dinamici pregovora i njegova potpisivanja bit će definiran i status hrvatskih partnera u spomenutim projektima.

Izvršna agencija za obrazovanje, AV sektor i kulturu na svojim je web stranicama pozvala projektne voditelje zemalja članica na uključivanje zemalja partnera, s kojima se očekuje usklađivanje procesa Memoranduma o suradnji.

Umro slikar Đuro Pulitika

Dubrovnik, 14. prosinca 2006. Jedan od najistaknutijih hrvatskih slikara Đuro Pulitika umro je u 85. godini nakon duge i teške bolesti.

Đuro Pulitika rođen je u Bosanki, pokraj Dubrovnika, 26. siječnja 1922. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U Dubrovnik se vratio 1953, gdje je od tada živio i radio, te zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem činio poznati dubrovački slikarski trio (trolist) u prošlom stoljeću.

U slikarstvo ga uvodi Kosta Strajnić. Do 1953. pokušava pronaći vlastiti stil, premda se u razradi motiva osjeća utjecaj Petra Lubarde te spomenutih dubrovačkih slikara Dulčića i Masle. Likovna kritika ističe da Pulitika u nekoliko kolorističkih krajolika iz 1953. sažima vlastiti likovni jezik. Razdoblje od 1962. do 1964. za Pulitiku je doba velikih dvojbi, tada nastaju nje-gove monotipije u maniri lirske apstrakcije, no od 1965. oslobađa se mita modernosti i vraća izvo-rima (Mlini). Od tada slika sve slobodnije, s manje ukočenosti, oklijevanja i tendencije, te nastaju i njegova antologijska djela Kamen i masline (1969), Dva žuta brda (1975). Osamdesetih godina u velikim krajolicima, natopljenim žarkim kolorizmom, u predjelima bez ljudi, postiže monumentalnost izraza. Osim krajolika, čest su motiv njegova slikarstva nepomični plošni aktovi, intenzivnih boja inkarnata. To Pulitikino razdoblje obilježila su djela Crveni akt (1978), Plavi akt s mačkom (1981), Akt s komodom (1990) i ostala.

Pulitika je samostalno izlagao u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Rijeci, Gentu, Londonu, New Yorku, Rimu, Milanu, Napulju i Parizu. Za veliki umjetnički opus Pulitika je nagrađen brojnim domaćim i inozemnim nagradama i priznanjima. Djela mu se nalaze u vlasništvu domaćih i inozemnih muzeja i galerija te u privatnim zbirkama.

Preminuo glumac Izet Hajdarhodžić

Zagreb, 12. prosinca Istaknuti hrvatski glumac i pedagog Izet Hajdarhodžić umro je nakon kratke i teške bolesti u 78. godini.

Izet Hajdarhodžić rodio se 1929. u Trebinju, a 1957. diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost. Igrao je u filmovima i televizijskim dramama, a u umjetničkom radu istaknuo se karakternim ulogama. Najzapaženiji je kao Držićev Skup, kojega je dva desetljeća tumačio na Dubrovačkim ljetnim igrama i u Dramskom kazalištu Gavella, a za što je bio nagrađivan višestruko. Bio je, uz ostalo, umjetnički ravnatelj kazališta u Dubrovniku (1957–1961; 1965–1968.). Od 1968. Hajdarhodžić je član zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta. Bio je i profesor glume na Akademiji dramske umjetnosti. Igrao je u filmovima Kaja, ubit ću te, Pad Italije, Okupacija u 26 slika i brojnim televizijskim dramama. Posljednjih godina radio je u hrvatskoj diplomaciji.

Portugalska ministrica kulture u Hrvatskoj

Zagreb, 12. prosinca Hrvatska i Portugal pojačat će kulturnu suradnju, izjavio je ministar kulture Božo Biškupić nakon sastanka s portugalskom ministricom kulture Isabel Pires de Lima, koja je na poziv hrvatskoga ministra prvi put boravila u Hrvatskoj.

Ministar Biškupić istaknuo je da su u razgovoru potaknuli pitanja kulturne suradnje, koja se temelje na dugogodišnjim kulturnim i povijesnim vezama dviju država. Podsjetio je da je Hrvatska sudjelovala na velikoj svjetskoj izložbi Expo 1998. u Lisabonu, da se Hrvatska u Lisabonu predstavila i izložbom Rimsko staklo iz hrvatskih muzeja te slikama, zavjetnim darovima iz pomorskih muzeja. Ministar je istaknuo da je vrlo važno pojačati suradnju i u području kulturne baštine, jer Portugal ima izvrsne stručnjake i za to područje. Portugalska ministrica zahvalila je domaćinu, ministru Biškupiću, te ga pozvala na ministarsku konferenciju zemalja članica EU u drugoj polovici 2007, kad Portugal predsjeda Europskom Unijom. Uoči tog sastanka Hrvatska će se u Portugalu predstaviti izložbom Suvremeni hrvatski crtež. Ministrica je rekla da će se suradnja proširiti na područje suvremene umjetnosti, jer u Portugalu djeluju tri takva muzeja, pa će njihova iskustva pripomoći hrvatskim stručnjacima u izvedbi postava budućega Muzeja suvremene umjetnosti, kapitalnog objekta hrvatske kulture. Portugalska ministrica također je prihvatila Biškupićev prijedlog o jačoj suradnji u području prevoditeljstva, odnosno boljem i cjelovitijem poznavanju portugalske književnosti u Hrvatskoj i hrvatske književnosti u Portugalu.

Dvoje ministara u Muzeju za umjetnost i obrt dan prije otvorilo je izložbu fotografija Putovima portugalskih moreplovaca.

Ministar Biškupić u Turskoj

Ankara, 6. prosinca U sklopu dvodnevnoga službenog posjeta ministra kulture Bože Biškupića Turskoj potpisan je sporazum o suradnji te otvorena izložba u Ankari.

Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić i ministar kulture i turizma Republike Turske Atilla Koç potpisali su u Ankari sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Turske o suradnji u području obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti, mladeži i športa. Nakon potpisivanja Biškupić je u galeriji turskog ministarstva vanjskih poslova otvorio izložbu Suvremeni hrvatski crtež, koja je u 2006. s velikim uspjehom predstavljena u Albaniji, Austriji, Irskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. Izložba u Ankari bit će otvorena do 29. prosinca 2006.