Očekujem osam igranih filmova do ljeta 2007.

Očekujem osam igranih filmova do ljeta 2007.

Uvjeren sam da smanjivanja potpore Grada Zagreba HNK u Zagrebu neće biti. Stupanjem na snagu Zakona o kazalištima Grad Zagreb preuzeo je suosnivačka prava nad HNK u Zagrebu, koja su jasno određena člancima Zakona, što uključuje i imenovanje članova Kazališnoga vijeća, suglasnost o kandidatu za intendanta, pa tako i sufinanciranje kazališta. Komisija za praćenje repertoara HNK u Zagrebu, koju smo formirali zajedno s Gradom Zagrebom, u sljedećih će nekoliko mjeseci prerasti u Kazališno vijeće

Na pragu ste četvrte godine mandata na dužnosti pomoćnika ministra kulture za glazbenoscensko i filmsko stvaralaštvo. Što smatrate najvećim uspjesima Ministarstva kulture na tim područjima, a što od željenoga niste uspjeli realizirati?

— Svatko tko prati djelatnost Ministarstva kulture, pa tako i Uprave za glazbenoscensko i filmsko stvaralaštvo, vidi velike pomake. To se ponajprije odnosi na stabiliziranje financiranja djelatnosti iz područja naše Uprave, od festivala do nacionalnih kazališta, odnosno ukupnoga programa. Zatim, veliki je pomak napravljen ka uspostavi stalne mreže koncertnih i kazališnih gostovanja koja se odvijaju tijekom cijele glazbene i kazališne sezone. Jasno, o kontinuitetu financiranja hrvatskoga filma i njegovim stalnim uspjesima zahvaljujući i kontinuitetu i kvaliteti rada umjetničkih savjetnika gotovo i ne treba posebno govoriti.

Ono što nismo u potpunosti obavili, a nadam se da ćemo uspjeti u sljedećoj godini, još je veće ulaganje u kazališta i u glazbenoscenske prostore i domove kulture. Obnova što većega broja domova kulture omogućit će da se u što većem broju hrvatskih krajeva kulturni život može odvijati tijekom cijele godine.

Do kraja mandata očekuje nas i prva godina primjene Zakona o kazalištu te upućivanje u saborski postupak Zakona o audio-vizualnim djelatnostima nakon široke i sveobuhvatne javne rasprave.

Zaduženi ste za dramsko kazalište, operu, balet, suvremeni ples, glazbu, film… Osjećate li se ponekad opterećeni i smatrate li da bi možda u sljedećem mandatu tu funkciju moglo podijeliti dvoje ili više pomoćnika ministra?

— Ne smatram da je to prevelik napor. Svaki posao koji se kvalitetno radi iziskuje stanovit napor. Ni moji kolege pomoćnici ministra nemaju samo jednu, usku djelatnost, od zaštite prirode koja ima višestruko područje djelovanja, zaštite kulturne baštine i arhiva do Uprave za muzeje, koja ima i knjižničnu djelatnost.

U mojoj Upravi riječ je o logičnom nastavku jedne djelatnosti na drugu, o izvedbenim umjetnostima.

Kako će se povećanje proračuna za kulturu na više od milijardu kuna odraziti na vaše resore? Koliko će više sredstava dobiti kazalište, suvremeni ples, glazba, film, novi mediji?

— Za kazališno-glazbene programe u 2007. planirano je 39,5 milijuna kuna, dok je u 2006. za tu svrhu bilo izdvojeno 35 milijuna. Tomu treba pribrojiti i 42,99 milijuna za HNK u Zagrebu, dok je u 2006. za HNK bilo izdvojeno 40,17 milijuna. Za film i kinematografiju u 2007. planirano je 39 milijuna kuna, dok je u 2006. za tu svrhu izdvojeno 35 milijuna. Tom iznosu treba pribrojiti i 482 tisuće kuna predviđene za osnutak Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Zahvaljujući novom Zakonu u kulturnim vijećima bitno je da se sufinancira kvaliteta programa. Vijeća ovih dana intenzivno rade i vjerujem da će rezultat njihova rada biti pokazan ministru kulture do kraja godine. Riječ je najprije o evaluaciji programa onih korisnika sredstava koji su ta sredstva dobili u tekućoj godini, a isto tako i o kvaliteti programa koji su prijavili na natječaj za sljedeću godinu. Sredstva se vjerojatno neće linearno povećavati svim korisnicima, nego će se povećati na osnovi kvalitete programa koju procijene kulturna vijeća.

Kakve su novine u vašim područjima donijeli pregovori s Europskom Unijom?

— Kao što je poznato, poglavlje Kultura i obrazovanje zatvoreno je bez posebnih problema. Osobitih novina što se tiče Uprave za glazbenoscenske i filmske djelatnosti u vezi s pregovorima s Europskom Unijom nema. Većinu propisa već smo odavno usuglasili, ne samo posredovanjem naše Uprave već kroz cijelo Ministarstvo, tako da je taj dio odrađen na opće zadovoljstvo.

Nakon početnih polemika, Zakon o kazalištu prihvaćen je sporazumno. Kako teče njegova primjena u praksi i kakve konkretne promjene očekujete u kazališnom životu?

— Drago mi je da su sve stranke u Saboru glasovale za Zakon. Kada smo uputili Zakon o kazalištima na prvo čitanje, odmah smo rekli da očekujemo kvalitetnu raspravu i da ćemo prihvatiti sve konstruktivne prijedloge. Usuglašavanje je počelo u radnoj skupini koju smo nakon prvoga čitanja proširivali sa sindikatima i svima drugim zainteresiranima, tako da smo dobili stvarno kvalitetan Zakon. Ono što me raduje jest da su već tijekom 2006. pojedine sredine već počele razmišljati koje koristi i dobiti mogu imati od Zakona o kazalištima. U Čakovcu, Sisku i Zadru već se javljaju projekti u profesionalnoj ili poluprofesionalnoj produkciji. Ove je godine Hrvatska kazališna kuća Zadar proizvela predstavu koja je čak bila nominirana za jednu od nagrada hrvatskog glumišta.

Svrha je da Zakon o kazalištima stabilizira situaciju u kazalištima u cijeloj zemlji, pojača odgovornost vlasnika i osnivača prema sustavu financiranja, a da izabrane uprave odgovornije skrbe za provođenje prihvaćenih programa i financijskih okvira. Takođe, Zakon pruža mogućnost da se kazališna mreža proširi po cijeloj Hrvatskoj.

Kako teče formiranje kazališnih vijeća?

— Zakon kreće u primjenu od 1. siječnja 2007. i postoji zakonski rok do kada se normativni akti kazališta moraju usvojiti i siguran sam da će se vrlo brzo krenuti u formiranje kazališnih vijeća od strane vlasnika i osnivača.

Kako ste zadovoljni razmjenom predstava, scenografija i kostima za predstave među hrvatskim nacionalnim kazalištima?

— Ove godine nastavljena je suradnja između nacionalnih kazališta na temelju sporazuma o suradnji koji su kazališta na inicijativu Ministarstva kulture potpisala 2005. godine. Taj se sporazum pokazao učinkovitim, jer je došlo do razmjene predstava, kao i kostima i scenografije. Jasno, sada je odgovornost samih kazališnih uprava da još bolje surađuju. Uvjeren sam da će uskoro doći i do zajedničkih produkcija opernih i baletnih projekata.

Primjerice, HNK u Osijeku mogao bi sa svojim orkestrom i plesačima s gostujućim baletnim solistima izvesti neke baletne produkcije u suradnji s nekom od nacionalnih kuća.

Kako će se najavljeno smanjivanje financijske potpore HNK u Zagrebu Grada Zagreba odraziti na financiranje Ministarstva kulture?

— Uvjeren sam da smanjivanja potpore Grada Zagreba HNK u Zagrebu neće biti. Stupanjem na snagu Zakona o kazalištima Grad Zagreb preuzeo je suosnivačka prava, koja su jasno određena člancima Zakona, što uključuje i imenovanje članova Kazališnoga vijeća, suglasnost o kandidatu za intendanta i sve ostalo što Zakon o kazalištima predviđa kao suosnivačka prava, pa tako i sufinanciranje kazališta. Komisija za praćenje repertoara HNK u Zagrebu, koju smo formirali zajedno s Gradom Zagrebom, u sljedećih će nekoliko mjeseci prerasti u Kazališno vijeće.

Kako gledate na problem potrebe HNK za drugom pozornicom, koja bi omogućila veću iskoristivost triju ansambala koji se sada guraju na istoj sceni?

— Sigurno je da ne samo HNK u Zagrebu nego i nacionalna kazališta u Rijeci, Osijeku i Splitu imaju potrebu za drugom pozornicom. No, činjenica je da su dobrom i kvalitetnom organizacijom te promjenama u organizacijskim strukturama nacionalna kazališta postigla povećanje broja izvedbi. Jasno da je potreba za drugom pozornicom velika, no gostovanjima u drugim gradovima broj se izvedbi također može znatno povećati.

Kako Ministarstvo kulture ocjenjuje program Nade Matošević za intendanticu HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i hoće li poduprijeti njezino imenovanje, što je zakonski uvjet za stupanje na dužnost?

— Pozdravljam kandidaturu Nade Matošević, drage suradnice još iz mojih intendantskih dana u Rijeci. Imao sam prilike pročitati njezin cjelovit program na tridesetak stranica, koji je bio objavljen na web-stranicama Grada Rijeke. Poznavajući Nadu Matošević, njezin entuzijazam i čvrstinu, uvjeren sam da će ona nastaviti dobar put, ali i da će neke stvari koje su bile zaboravljene opet vratiti na repertoar kazališta. Osobito vjerujem da će naći pravi balans između suvremenoga i tradicionalnog.

Kako će Ministarstvo kulture poduprijeti rad Plesnoga centra koji će se otvoriti u bivšem Kinu Lika?

— Već u 2006. Ministarstvo kulture povećalo je davanja za plesne projekte za 13 posto, a koliko vidim po broju i kvaliteti prijavljenih programa za 2007, mislim da će ta potpora biti i veća u sljedećoj godini. Sve kvalitetne programe koji dođu i iz Plesnoga centra, siguran sam, naša će vijeća uzeti na razmatranje i sve vrijedne projekte koji ispunjavaju kriterije javnih potreba u kulturi predložiti za sufinanciranje.

Podupirete li osnivanje nacionalnoga baletnog ansambla?

— Zakon o kazalištima omogućava osnivanje posebnih nacionalnih kazališnih družina, od baleta do suvremenoga plesa i drame. No, teško je vjerovati da bi se lokalna samouprava odrekla samostalna oblika baleta u Splitu ili Rijeci. Osijek pak godinama pokušava napraviti sve da dođe do formiranja ansambla. Prije nekoliko godina Balet HNK u Rijeci mogao je izvesti Orašara, a Balet HNK u Splitu nije mogao. Sada je situacija obrnuta. Osijek ima pak i dosta opereta i opera koje traže angažman baletnog ansambla.

Hoće li se jače poduprijeti glazbeno stvaralaštvo, odnosno. nastanak novih glazbenih djela? Velika je potpora izvođačkim djelatnostima i gostovanjima, no neki skladatelji kažu da je potpora stvaralaštvu skromna?

— Povjerenstvo za ocjenjivanje glazbenih djela ima svoje kriterije i svoj sustav bodovanja. U 2005. za tu svrhu bilo je predviđeno 142 tisuće kuna, a ove je godine dodijeljena 191 tisuća. Struka tu posve autonomno odlučuje.

Tko su ovogodišnji dobitnici?

— Na osnovi Javnog poziva za poticanje hrvatskoga glazbenog stvaralaštva upravo je završen izbor skladbi pristiglih na posebni natječaj Ministarstva kulture. Na natječaju mogli su sudjelovati autori ili skupine autora s djelima nastalim u 2005. Između 47 prijavljenih autorskih djela unutar sedam kategorija, Stručno povjerenstvo u sastavu: akademik Anđelko Klobučar, predsjednik, i članovi Željko Brkanović, Zlatko Tanodi, Tomislav Fačini i Dragan Sremec, donijelo je odluke za dvanaest nagrađenih skladbi, i to u šest kategorija.

Potporu su dobila glazbenoscenska djela Chronostasis, multimedijalni komorni balet Vjekoslava Nježića, i Veronika Desinićka, balet s pjevanjem Davora Bobića; orkestralna djela, Koncert za drugu violinu Silvija Foretića, Adieu za orkestar Viktorije Čop i Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo Rubena Radice.

Poduprto je jedno vokalno-instrumentalno djelo, Razgovori pticâ u snu, za mješoviti zbor i dva glasovira, Dubravka Detonija, od komornih djela Septet za Borisa, za gudački kvartet i trio gitara, Marka Ruždjaka, Leptiri, za sedam instrumenata, Olje Jelaska te Kvintet za obou i gudački kvartet Krešimira Seletkovića. Od solističkih djela tu su Solo za Danija, za flaute, Frane Đurovića i Musical Moments, za glasovir, Viktorije Čop. Među zborskim djelima odabrano je Tek malo ljubavi, za mješoviti zbor, Nikše Njirića.

Kako će se hrvatska kinematografija predstaviti na Berlinskom filmskom sajmu u okviru Berlinalea?

— Kako se Hrvatska prvi put predstavlja na Berlinskom filmskom sajmu, hrvatski izložbeni prostor bit će bogat sadržajem u skladu s našim trenutačnim mogućnostima. Prošle smo se godine u Cannesu predstavili zajedno sa Slovenijom u zajedničkom paviljonu.

Nastojat ćemo potaknuti sve producentske kuće i filmske redatelje te djelatnike da sudjeluju u što većem broju, jer je to od koristi i na dobrobit hrvatske kinematografije. Iskustvo iz Cannesa govori tomu u prilog — svi oni koji su tamo prikazali filmove dobili su pozive na nekoliko svjetskih festivala.

Koji su novi dugometražni igrani filmovi čije je snimanje dovršeno, a za koje očekujete dovršenje do ljeta iduće godine?

— Snimljeni su filmovi Armin redatelja Ognjena Sviličića, Pravo čudo redatelja Lukasa Nole, Pjevajte nešto ljubavno Gorana Kulenovića, Živi i mrtvi Kristijana Milića i Moram spavat anđele Dejana Aćimovića.

Očekujem još i dovršenje filmova Kradljivac uspomena Vicka Ruića, Buick Rivera Gorana Rušinovića i Ničiji sin Arsena Antona Ostojića. Dakle, iduće godine u Puli očekujem barem osam filmova. Ovih dana na Televiziji se dogovaraju termini snimanja, pa će se ubrzo znati točniji podaci.

Hoće li ove godine novac odobren za deset dugometražnih filmova biti dovoljan za njihovu realizaciju? Neki smatraju da je novca odobrena za pojedine filmove nedovoljno…

— Siguran sam da će svih deset odobrenih igranih filmova, kao i svi ostali odobreni projekti, biti realizirani. Pojedini redatelji i producenti polako shvaćaju da se sustav financiranja hrvatskoga filma mora mijenjati. Čudno mi je da se oni koji su se najviše borili da se sustav promijeni sada zalažu da država preuzme još veću ulogu i da sudjeluje sa stopostotnim iznosom u financiranju filmova bez polaganja računa, evaluacije filmova i financijskih izvješća.

Među producentima koji su dobili filmove na natječaju s uglednim redateljima ima nekoliko koji nisu infrastrukturno osobito jaki. Kako gledate na taj problem?

— Nekad autori koji prijavljuju projekt u početku realizacije programa ne žele angažirati snažna producenta jer smatraju da neće biti zainteresiran za njihov projekt. No, ako film dobije potporu, onda potraže jačega partnera, što je moguće ako postoji suglasnost svih zainteresiranih strana. Ministarstvo kulture oko toga ne stvara probleme.

U posljednje vrijeme hrvatski filmovi postaju pravi hitovi u kinima. Pridržavaju li se producenti odredbi o podjeli zarade s financijerom, odnosno Ministarstvom kulture, kako bi se s tim novcem jače poduprli novi projekti?

— Ne možemo biti potpuno zadovoljni time. No, činjenica je da će uza svu povećanu gledanost proteći još dosta vode ispod Savskoga mosta dok hrvatski filmovi ne zarade toliko da pokriju sve troškove, pa još ostane i dobiti za vraćanje Ministarstvu kulture.

Bio bih sretan da se takvo nešto dogodi, jer bi to značilo da imamo ne samo filmsku proizvodnju nego i filmsku industriju, no zarada na filmovima nije primarni cilj Ministarstva kulture. Nama je bitno da se snimaju dobri hrvatski filmovi, da se hrvatska publika vraća na hrvatski film i da mediji snažnije podupru hrvatski film, pa čak i onda kad on nije i na razini najboljih europskih i američkih ostvarenja.

Koje je stajalište Ministarstva kulture o sudbini Kina Europa i jeste li spremni pomoći u njegovu otkupu i eventualnom radu kao art-kina?

— Ministarstvo kulture vrlo je jasno reklo da će, ako Grad Zagreb otkupi kino, sufinancirati programe, a po potrebi i infrastrukturno uređenje kina.

Priprema se preseljenje Hrvatske kinoteke u novi prostor u bivšoj vojarni. Hoće li Hrvatska kinoteka u skoroj budućnosti dobiti vlastitu kinodvoranu za projiciranje filmova iz svoga fundusa?

— Hrvatska kinoteka nema svoju dvoranu, no problem je riješen na osnovi sporazuma Hrvatskoga filmskog saveza i Hrvatske kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu o sustavnom prikazivanju kinotečnih programa u Kinu Tuškanac, koje Ministarstvo kulture financijski podupire sa 200 tisuća kuna za 2007, što je povećanje od 50 tisuća kuna u odnosu na prethodnu godinu. Nama je bitno da publika može vidjeti filmove iz fundusa Hrvatske kinoteke.

U kojoj je fazi prijedlog Zakona o audio–vizualnim djelatnostima?

— Očekujemo da će u 2007. biti ne samo usvojen Zakon nego i osnovan Hrvatski audio-vizualni centar, za koji su već predviđena proračunska sredstva.

Razgovarao Zlatko Vidačković